Moć iz sjene

Sažetak predavanja: 

Uloga B’nai B’ritha u građanskom ratu i počecima cionizma

B’nai B’rithova veza s američkim građanskim ratom predstavlja kontradikciju. Iako je većina Židova u Uniji gorljivo bila za Uniju i protiv ropstva, B'nai B'rith, predvođen pojedincima sa Sjevera, pridružio se interesima Konfederacije. Unatoč tome što su židovsku populaciju u vojsci Unije pretežno činili njemački imigranti i republikanci koji su se protivili ropstvu, B'nai B'rith je igrao značajnu ulogu u operacijama obavještajnih službi Konfederacije.

Misterij koji okružuje odnos B'nai B'ritha s Konfederacijom može se pratiti sve do događaja prije dva desetljeća. Godine 1840., britanski ministar vanjskih poslova Lord Palmerston pokrenuo je cionistički pokret, tvrdeći kako se Židovi žele vratiti u Palestinu. Nakon ove izjave, dane bez znanja židovskog stanovništva, uslijedilo je iskrcavanje britanskih trupa u Palestini. Ovaj geopolitički manevar postavio je pozornicu za B'nai B'rithov politički program i povezanost s britanskim imperijalnim interesima. B’nai B’rith službeno su osnovali opskurni slobodni zidari, 1843. godine, u New Yorku. Svrha organizacije bila je djelovati kao tajno društvo za Židove, po uzoru na masoneriju, te voditi političku frakciju unutar židovske zajednice. Njihovo  sudjelovanje u Građanskom ratu, i kasnije špijunske aktivnosti, povezale su ih s većim operacijama Britanije i Konfederacije. 

Edwin DeLeon i pokret Young America

1845. godine, Edwin DeLeon, član ugledne židovske obitelji iz Južne Karoline (obitelji koja je bila uključena u trgovinu robljem), održao je govor na koledžu u Južnoj Karolini. Na DeLeona je duboko utjecao Thomas Cooper, engleski ateist, koji je prvi zagovarao odcjepljenje Juga od Unije. Cooperova učenja promicala su revolucionarne ideje, uključujući ideju kako bi se Jug trebao odvojiti od Unije, kako bi obranio i zadržao svoj način života.

DeLeon, kasnije vođa tajne službe Konfederacije, govorio je o nastajanju pokreta "Mlada Amerika", čiji je cilj bio širenje "slobode" upotrebom sile. Povukao je paralele između sličnih pokreta u Europi, kao što su "Mlada Njemačka" i "Mlada Engleska", pozivajući na sličnu revoluciju u Americi. Pokret će se na kraju pridružiti proropskoj i ekspanzionističkoj politici, raspirujući sukobe koji su doveli do Meksičko-američkog rata, ali i konačno do Građanskog rata. 

Meksičko-američki rat i protivljenje Abrahama Lincolna

Pokret “Mlada Amerika” je prvi put sproveo svoje planove u djelo onda kada je predsjednik James Polk naredio invaziju na Meksiko. Ovaj rat nije bio samo teritorijalna ekspanzija, nego je bio i proračunat potez robovlasnika, kako bi proširili ropstvo na nove, meksičke teritorije. Abraham Lincoln, tada mladi kongresnik, žestoko se protivio ratu, optužujući predsjednika Polka kako  je orkestrirao urotu robovlasnika, koja bi mogla dovesti do uništenja zemlje.

Lincolnova otvorena kritika meksičko-američkog rata dovela je do njegovog privremenog političkog egzila, ali to će poslužiti kao prekretnica u njegovoj karijeri. Njegova borba protiv širenja ropstva vratit će ga na vrh politike tijekom građanskog rata. i

Širenje Vitezova zlatnog kruga i planova za ropstvo

Do sredine 1850-ih godina, pokret Mlada Amerika pomaknuo je fokus prema zapadu, predvođen dvjema važnim figurama: Isaacom M. Wiseom i Killianom H. Van Rensselaerom. Wise, vođa B’nai B’ritha, i Van Rensselaer, britanski vojni operativac i slobodni zidar škotskog obreda, radili su na širenju proropske, secesionističke organizacije, poznate kao Vitezovi zlatnog kruga.

Vitezovi zlatnog kruga nastojali su proširiti ropstvo u Latinsku Ameriku i prema zapadu SAD-a, s krajnjim ciljem razbijanja Unije na manje zemlje. Širenje organizacije duž rijeke Mississippi odražavalo je širenje utjecaja B'nai B'ritha, povezujući ga sa secesionističkim i terorističkim aktivnostima, koje su podržavale ciljeve Konfederacije. 

Simon Wolf, B'nai B'rith i Konfederacijska špijunaža

Simon Wolf, vođa B'nai B'ritha, igrao je ključnu ulogu u obavještajnim operacijama Konfederacije tijekom građanskog rata. Djelujući iz Washingtona D.C., Wolf je koordinirao napore s drugim operativcima Konfederacije, uključujući Judu Benjamina, američkog senatora iz Louisiane i vođu obavještajne službe Konfederacije. Wolfova umiješanost u špijunažu na kraju je dovela do njegovog uhićenja od strane protuobavještajne službe američke vojske, postupajući prema izravnim naredbama predsjednika Abrahama Lincolna. Uloga B'nai B'ritha kao obavještajnog fronta Konfederacije postala je očita u to vrijeme. Wolfovo uhićenje, kao i aktivnosti drugih vođa B'nai B'ritha, izravno je povezalo organizaciju sa secesionističkim naporima, unatoč lojalnosti većine židovske zajednice Uniji. 

Ubojstvo Abrahama Lincolna i uloga Johna Wilkesa Bootha

Dana 14. travnja 1865. godine, John Wilkes Booth ubio je amričkog predsjednika Abrahama Lincolna, u Fordovom kazalištu, u Washingtonu DC. U mjesecima koji su prethodili atentatu, Booth je položio sredstva u banku u Montrealu, koju je istovremeno koristio i čelnik Konfederacijske tajne službe, Judah Benjamin. Boothove veze s obavještajnom mrežom Konfederacije bile su jasne, kao i njegova koordinacija s kolegama agentima, poput Johna Surratta.

Booth se sastao sa Simonom Wolfom samo nekoliko sati prije nego što je izvršio atentat, iako je Wolf kasnije umanjio značaj ovog sastanka. Unatoč tome, Boothove akcije bile su dio šire konfederacijske zavjere za destabilizaciju Unije. 

Ku Klux Klan, masonerija i poslijeratna bijela nadmoć

Nakon građanskog rata, vođe Konfederacije, uključujući Alberta Pikea i Nathana Bedforda Forresta, osnovali su Ku Klux Klan u Tennesseeju. Cilj Klana bio je spriječiti novooslobođene crne građane da ostvare svoje pravo glasa, koristeći teror i nasilje kako bi to postigli. Sjedište Klana u Memphisu postalo je središte njegovih operacija, s ključnim osobama iz slobodnog zidarstva i B'nai B'ritha, uključenim u promicanje agende bjelačke nadmoći.

Albert Pike, istaknuti časnik Konfederacije i mason, blisko je surađivao s Abrahamom Franklandom, vođom B’nai B’ritha, kako bi nastavio rad Klana. Pikeovi ezoterični spisi, kao što su Morals and Dogma, odražavaju duboku vezu između masonerije, Klana i poslijeratnih napora da se uguše crnačka građanska prava. 

The New York Times, Jim Crow i Black Disenfranchisement

Početkom 20. stoljeća, Adolph Ochs, unuk Isaaca Wisea i vlasnik New York Timesa, vodio je kampanju protiv prava glasa crnaca na jugu. Ochs je iskoristio svoj utjecaj kako bi pridobio javno mnijenje u korist zakona Jima Crowa, koji su crne građane lišili prava glasa i poništili mnoge dobre stvari postignute tijekom građanskog rata.

Obitelj Ochs-Sulzberger, usko povezana s B'nai B'rithom, od tada je zadržala kontrolu nad New York Timesom. Uloga tih novina u promicanju segregacije i bjelačke nadmoći dodatno je učvrstila njegov utjecaj na oblikovanje buduće američke politike. 

Često postavljena pitanja (FAQ):

P: Kakav je odnos između B’nai B’ritha i Američkog građanskog rata?
B'nai B'rith igrao je ulogu u špijunaži Konfederacije, unatoč tome što se većina njegovih loža nalazila na sjeveru. Njezin vođa u Washingtonu uhićen je kao špijun Konfederacije. Iako su većina Židova u vojsci Unije bili republikanci protiv ropstva, B'nai B'rith je slijedio drugačiji program vezan uz Konfederaciju, što je i dalje značajan i složen element njezine povijesti. 

P: Kako je Lord Palmerston utjecao na cionizam i B’nai B’rith?
Britanski ministar vanjskih poslova, Lord Palmerston, pokrenuo je cionizam 1840. godine, tvrdeći kako se Židovi žele vratiti u Palestinu. Mjesec dana nakon njegova proglašenja britanske trupe iskrcale su se u Palestini. Ovaj događaj izravno je vezan uz osnivanje B’nai B’ritha 1843. godine, od strane slobodnih zidara u New Yorku, zamišljenog kao tajno društvo za Židove, slično masoneriji, s jasnom političkom agendom. 

P: Kakvu su ulogu odigrali Edwin DeLeon i Thomas Cooper u borbi za Konfederaciju?
Edwin DeLeon, vođa tajne službe Konfederacije iz ugledne židovske obitelji uključene u trgovinu robljem, održao je govor 1845. na koledžu Južne Karoline zalažući se za stvaranje pokreta “Mlada Amerika”. Pohvalio je svog mentora Thomasa Coopera koji je prvi predložio odcjepljenje Juga od Unije. Ovaj govor postavio je temelj za Konfederaciju i promicanje "slobode" kroz vojnu akciju. 

P: Koje je bilo značenje pokreta “Mlada Amerika”?
Pokret “Mlada Amerika”, koji je prvi promovirao Edwin DeLeon, dobio je zamah tijekom predsjedništva Jamesa Polka. Urodilo je svojim prvim plodom invazijom Meksika, potezu kojem se usprotivio Abraham Lincoln, koji ga je označio kao zavjeru robovlasnika. Lincolnovo protivljenje dovelo je do njegovog privremenog odlaska iz politike. Program pokreta bio je ukorijenjen u širenju ropstva u Latinskoj Americi i razbijanju Unije. 

P: Kako su Isaac Wise i Killian H. Van Rensselaer pridonijeli prokonfederacijskim naporima?
Isaac M. Wise, vođa B’nai B’ritha u Cincinnatiju, i Killian H. Van Rensselaer, britanski vojni operativac, bili su središnje osobe u širenju pro-ropske, secesionističke skupine poznate kao Vitezovi zlatnog kruga. Ova skupina nastojala je proširiti ropstvo na Latinsku Ameriku i zapad SAD-a, s ciljem razgradnje Unije. 

P: Koja je bila uloga Jude Benjamina u projektu odcjepljenja Konfederacije?
Judah Benjamin, američki senator iz Louisiane i vođa južnog masonstva, blisko je surađivao s Albertom Pikeom na pro-ropskom, secesionističkom projektu. Ovaj projekt je također uključio B'nai B'rith i Vitezove Zlatnog kruga, unapređujući cilj Konfederacije na jugu. Benjaminove veze s masonerijom i B’nai B’rithom bile su presudne u uvodu građanskog rata. 

P: Koje su bile aktivnosti Simona Wolfa i Benjamina F. Peixotta tijekom građanskog rata?
Simon Wolf i Benjamin F. Peixotto, obojica vođe B’nai B’ritha u Clevelandu, bili su uključeni u aktivnosti Konfederacije. Radili su kao politički agenti za Augusta Belmonta, američkog predstavnika Rothschildovih banaka. Također su vodili hebrejsku amatersku glumačku grupu u kojoj je bio i John Wilkes Booth, Lincolnov ubojica. 

P: Kako je John Wilkes Booth bio povezan sa špijunažom Konfederacije i B’nai B’rithom?
Prije atentata na Lincolna, John Wilkes Booth položio je sredstva u banku u Montrealu koju je koristio šef tajne službe Konfederacije Judah Benjamin. Urotio se s Johnom Surrattom, još jednim agentom Konfederacije, da otmu Lincolna. Booth se sastao sa Simonom Wolfom, vođom B'nai B'ritha u Washingtonu, nekoliko sati prije atentata, tijekom kojeg je Booth navodno izrazio osobnu bol. 

P: Kakva je bila veza između Ku Klux Klana i B’nai B’ritha nakon građanskog rata?
Nakon rata, Ku Klux Klan je osnovan u Tennesseeju kako bi suzbio biračko pravo crnaca. Albert Pike, časnik Konfederacije i slobodni zidar, vodio je KKK zajedno s Nathanom Bedfordom Forrestom. Pikeov bliski suradnik, Abraham Frankland, vođa B'nai B'ritha, igrao je značajnu ulogu u ovoj poslijeratnoj rasističkoj agendi. Franklandove bilježnice, koje sadrže masonske i poganske simbole, čuvaju se u Američkom židovskom arhivu u Cincinnatiju. 

P: Kako je obitelj Ochs-Sulzberger utjecala na glasačka prava crnaca početkom 20. stoljeća?
Adolph Ochs, unuk Isaaca Wisea i vlasnik New York Timesa, vodio je kampanju protiv glasačkih prava crnaca početkom 20. stoljeća. Ova je kampanja pridonijela prihvaćanju zakona Jima Crowa od strane Sjevera, koji su poništili mnoga postignuća postignuta tijekom građanskog rata. Obitelj Ochs-Sulzberger, usko povezana s B'nai B'rithom, od tada je zadržala kontrolu nad New York Timesom. 

Ljudi spomenuti u predavanju: 

Lord Palmerston - Britanski ministar vanjskih poslova koji je pokrenuo cionizam 1840., tvrdeći da se Židovi žele vratiti u Palestinu, što je dovelo do britanskog iskrcavanja trupa u Palestini ubrzo nakon toga. Palmerstonovi postupci utjecali su na stvaranje B’nai B’ritha kao političkog alata. Bio je ključan u uspostavljanju britanskog utjecaja na židovske zajednice i u korištenju cionizma kao oružja protiv Sjedinjenih Država i Rusije. 

Voditelji B’nai B’ritha – B’nai B’rith su službeno osnovali 1843. godine u New Yorku slobodni zidari kako bi djelovao kao tajno društvo za Židove, a funkcionira slično masoneriji. Čelnici B'nai B'ritha bili su uključeni u vođenje političke frakcije unutar židovske zajednice s posebnim programom vezanim uz britanske interese i stvar Konfederacije. 

Edwin DeLeon – član židovske obitelji u Južnoj Karolini ozloglašene po svojoj umiješanosti u trgovinu robljem i masoneriju. DeLeon je održao ključni govor na koledžu Južne Karoline 1845., zalažući se za stvaranje "Mlade Amerike" za širenje "slobode" vojnom akcijom. Kasnije je postao čelnik tajne službe Konfederacije. 

Thomas Cooper - engleski ateist i mentor Edwina DeLeona, koji je prvi predložio da se Jug odcijepi od Unije. Coopera je DeLeon slavio kao nježnog heretika i učenika Benthama i Malthusa. Utjecao je na DeLeonovo zagovaranje revolucionarne vojne akcije. 

Abraham Lincoln - Kao mladi kongresnik, Lincoln je razotkrio invaziju Meksika predsjednika Jamesa Polka kao zavjeru robovlasnika. Lincoln je osudio meksičko-američki rat i njegove ciljeve širenja ropstva, što je dovelo do njegovog privremenog progonstva iz politike do ponovnog oživljavanja više od desetljeća kasnije. 

Isaac M. Wise - vođa B’nai B’ritha sa Srednjeg zapada sa sjedištem u Cincinnatiju. Wise, zajedno s Killian H. Van Rensselaerom, širio je pro-ropsku, secesionističku skupinu, Vitezove zlatnog kruga, s ciljem širenja ropstva u Latinsku Ameriku i zapad SAD-a, s ciljem razbijanja Unije. Wiseov utjecaj u tim pokretima za ropstvo bio je značajan sredinom 19. stoljeća. 

Killian H. Van Rensselaer - britanski vojni operativac i mason škotskog obreda koji je radio s Isaacom M. Wiseom u Cincinnatiju na promicanju pro-ropstva, secesionističkih aktivnosti kroz Vitezove Zlatnog kruga. Njegovo je djelovanje bilo usmjereno na širenje ropstva i potkopavanje Unije. 

Judah Benjamin - američki senator iz Louisiane i ključna figura južnog masonstva. Benjamin je blisko surađivao s Albertom Pikeom u orkestriranju projekta terorističke secesije. Njegova uključenost u Vitezove Zlatnog kruga i B’nai B’rith bila je ključna u promicanju agende Konfederacije. 

Albert Pike - vođa južnog masonstva i ključna figura Konfederacije koja je surađivala s Judom Benjaminom. Pike je igrao značajnu ulogu u prijeratnoj južnjačkoj bazi Vitezova zlatnog kruga i B’nai B’ritha. Nakon građanskog rata, pomogao je uspostaviti Ku Klux Klan, koji je imao za cilj suzbijanje glasačkog prava crnaca na jugu. 

Simon Wolf - vođa B’nai B’ritha u Clevelandu koji se kasnije preselio u Washington, D.C. tijekom građanskog rata kako bi predstavljao organizaciju. Uhitila ga je protuobavještajna služba američke vojske po nalogu predsjednika Lincolna zbog njegove upletenosti u špijune Konfederacije. Wolf je imao bliske veze s Johnom Wilkesom Boothom i sudjelovao je u aktivnostima povezanim s obavještajnom službom Konfederacije. 

Benjamin F. Peixotto – Još jedan vođa B’nai B’ritha iz Clevelanda, koji je, uz Simona Wolfa, radio kao politički agent za šefa Demokratske stranke Augusta Belmonta. Peixotto je bio povezan s Johnom Wilkesom Boothom i djelovao je unutar prokonfederacijske mreže koja je podržavala Vitezove zlatnog kruga i druge projekte Konfederacije. 

August Belmont - američki predstavnik Rothschildovih banaka i financijer britanske krune. Belmont je financirao Knights of the Golden Circle i projekte “Young America”. Igrao je ključnu ulogu u planiranju ovih napora dok je služio kao veleposlanik SAD-a u Nizozemskoj. 

John Wilkes Booth - Lincolnov ubojica, koji je imao bliske veze s članovima B'nai B'ritha, uključujući Simona Wolfa. Booth je položio sredstva u banku u Montrealu koju je koristio šef obavještajne službe Konfederacije Judah Benjamin prije atentata na Lincolna. Booth se sastao sa Simonom Wolfom nekoliko sati prije atentata, a njegove su aktivnosti bile dio šire konfederacijske zavjere. 

John Surratt - Konfederacijski agent koji se urotio s Johnom Wilkesom Boothom da otmu predsjednika Lincolna. Surratt i Booth bili su dio mreže Judaha Benjamina, koristeći banku Montreal za financiranje svojih aktivnosti. 

Abraham Frankland - vođa B’nai B’ritha u Memphisu i bliski suradnik Alberta Pikea. Frankland je bio dio špijunske mreže Pike-Benjamin i nastavio je raditi s Pikeom nakon rata u promicanju plana KKK-a za suzbijanje glasačkog prava crnaca. Njegovi kabalistički spisi, sačuvani u American Jewish Arc u Cincinnatiju sadrže špijunske šifre i masonske rituale. 

Nathan Bedford Forrest - Jedan od osnivača Ku Klux Klana koji je blisko surađivao s Albertom Pikeom u Memphisu. Forrest je odigrao značajnu ulogu u vođenju napora Klana da spriječi glasanje crnih građana nakon građanskog rata. 

Adolph Ochs - unuk Isaaca Wisea i vlasnik New York Timesa. Početkom 20. stoljeća Ochs je vodio kampanju protiv prava glasa crnaca, pridonoseći uspostavi zakona Jima Crowa na jugu. Obitelj Ochs-Sulzberger, usko povezana s B'nai B'rithom, od tada kontrolira New York Times. 

Organizacije: 

B’nai B’rith – osnovan 1843. godine od strane slobodnih zidara u New Yorku, B’nai B’rith je nastao kao tajno društvo za Židove, slično masoneriji. Njegova je uloga bila oblikovati i voditi određenu političku frakciju unutar židovske zajednice s programom usklađenim s britanskim imperijalnim interesima. B'nai B'rith igrao je značajnu ulogu u borbi Konfederacije, a mnogi su njegovi vođe bili uključeni u špijunažu i aktivnosti za ropstvo tijekom Američkog građanskog rata. Organizacija je bila usko povezana s obavještajnom službom Konfederacije i djelovala je u koordinaciji s Vitezovima zlatnog kruga kako bi podržala secesionistički pokret. 

Cionizam - Pokrenut od strane britanskog ministra vanjskih poslova Lorda Palmerstona, 1840. godine, cionizam je bio dio britanske geopolitičke strategije za uspostavljanje utjecaja na Bliskom istoku. Palmerston je tvrdio da se Židovi žele vratiti u Palestinu, iako to nije bilo poznato židovskoj zajednici u to vrijeme. Ova rana verzija cionizma postavila je temelj za britanske intervencije u Osmanskom Carstvu i ispreplela se s aktivnostima B’nai B’ritha. 

Vitezovi Zlatnog kruga - Ovu pro-ropsku, secesionističku skupinu raširili su Isaac M. Wise i Killian H. Van Rensselaer duž rijeke Mississippi između 1854. i 1860. Vitezovi Zlatnog kruga nastojali su proširiti ropstvo na Latinsku Ameriku i Zapad SAD-a, s krajnjim ciljem razbijanja Unije na manje zemlje. Organizacija je blisko surađivala s B'nai B'rithom i igrala je ključnu ulogu u secesionističkom planu Konfederacije. 

Tajna služba Konfederacije - Tajna služba Konfederacije, koju je vodio Judah Benjamin, igrala je ključnu ulogu u špijunskim aktivnostima tijekom građanskog rata. Vodstvo B’nai B’ritha, uključujući Simona Wolfa i druge članove, bilo je snažno uključeno u obavještajne operacije ove organizacije. Agenti Konfederacije poput Johna Wilkesa Bootha i Johna Surratta surađivali su izravno s Tajnom službom na potkopavanju Unije, što je kulminiralo ubojstvom predsjednika Abrahama Lincolna. 

Slobodno zidarstvo škotskog obreda - ogranak slobodnog zidarstva, škotski obred bio je središnji dio secesionističkih aktivnosti Alberta Pikea i Jude Benjamina. Igrao je značajnu ulogu u organizaciji tajnih mreža Konfederacije. U Louisiani i Tennesseeju, Škotski obred je blisko surađivao s B’nai B’rithom i Vitezovima Zlatnog kruga kako bi unaprijedio cilj protiv ropstva. 

Copperheads – poznati kao simpatizeri protiv sindikata na sjeveru, Copperheadsi su imali jake veze s B’nai B’rithom i obavještajnom mrežom Konfederacije. Djelovali su iz Ohija i radili na potkopavanju ratnih napora Unije. Istaknuti članovi B’nai B’ritha, poput Isaaca Wisea, bili su duboko upleteni u političke aktivnosti Copperheada, što je dovelo do skandala kada je Wise bio prisiljen povući se iz utrke za senator države Ohio zbog svojih simpatija prema Konfederaciji. 

Ku Klux Klan (KKK) - Nakon građanskog rata, Ku Klux Klan osnovan je u Tennesseeju sa svrhom suzbijanja glasačkog prava crnaca. KKK, predvođen Albertom Pikeom i Nathanom Bedfordom Forrestom, koristio se okultnim i sotonističkim ritualima za teroriziranje oslobođenih crnačkih građana i bijelaca koji su bili skloni Uniji. Sjedište organizacije u Memphisu postalo je središte aktivnosti, gdje su Pike i vođa B'nai B'ritha Abraham Frankland nastavili suradnju u promicanju planova nadmoći bijele rase. 

Liga protiv klevete (ADL) - Osnivanje ADL-a povezano je s poslijeratnim aktivnostima B’nai B’ritha, ali mora se shvatiti u kontekstu povijesne upletenosti organizacije u tajne političke planove. Javni narativ o ADL-u kao branitelju protiv klevete ne obuhvaća dublje veze njegovih članova osnivača, poput Simona Wolfa, čije je sudjelovanje u špijunaži Konfederacije tijekom građanskog rata oblikovalo političku putanju B’nai B’ritha. ADL se pojavio unutar ovog okvira tajnovitih političkih mreža, odražavajući širi utjecaj B’nai B’ritha u američkim i međunarodnim poslovima. 

New York Times - The New York Times došao je u vlasništvo Adolpha Ochsa, unuka Isaaca Wisea, početkom 20. stoljeća. Pod Ochsovim vodstvom, New York Times je vodio kampanju protiv glasačkih prava crnaca, pridonoseći usponu zakona Jima Crowa na jugu. Obitelj Ochs-Sulzberger, blisko povezana s B’nai B’rithom, od tog je vremena zadržala kontrolu nad New York Timesom. 

Rothschildove banke - August Belmont, američki predstavnik Rothschildovih banaka, igrao je ključnu ulogu u financiranju Konfederacijskih i pro-secesionističkih aktivnosti. Belmont je financirao Knights of the Golden Circle i projekte “Young America” dok je služio kao veleposlanik SAD-a u Nizozemskoj. Njegova financijska podrška bila je ključna za uspjeh Konfederacije. 

Lokacije:

Palestina - Cionistički plan britanskog ministra vanjskih poslova Lorda Palmerstona uključivao je tvrdnju da se Židovi žele vratiti u Palestinu. Britanske trupe iskrcale su se u Palestini 1840. kao dio britanske šire geopolitičke strategije za uspostavljanje utjecaja u regiji. To je označilo početak britanske intervencije na Bliskom istoku pod krinkom zaštite židovskih interesa. 

New York - B’nai B’rith službeno su osnovali 1843. slobodni zidari u New Yorku kao tajno društvo za Židove. Politička agenda organizacije, koja je bila vezana za britanske imperijalne interese, proizašla je iz ovog grada. New York je bio kritično središte za vodstvo B'nai B'ritha i njegov utjecaj na Konfederaciju tijekom građanskog rata. 

College South Carolina - Edwin DeLeon održao je govor na Collegeu South Carolina 1845. zalažući se za pokret “Mlada Amerika”. Ovaj koledž postao je intelektualno rodno mjesto za DeLeonov poziv na revolucionarnu vojnu akciju za širenje onoga što je on nazvao "slobodom" silom, izravan izazov Uniji. 

Meksiko - Pokret "Mlada Amerika" prvi je put urodio plodom invazijom američkog predsjednika Jamesa Polka na Meksiko. Širenje u Meksiko bilo je potaknuto interesima robovlasnika, s ciljem širenja ropstva na nove teritorije. Abraham Lincoln snažno se suprotstavio ovoj invaziji, razotkrivajući je kao zavjeru koja bi mogla uništiti Uniju. 

Cincinnati - Isaac M. Wise, vođa B’nai B’ritha, djelovao je iz Cincinnatija. Grad je služio kao strateška baza za širenje Vitezova Zlatnog kruga i njihove pro-ropske agende. Cincinnati je također bio dom Killiana H. Van Rensselaera, britanskog vojnog operativca i ključne osobe u prokonfederacijskim aktivnostima na Srednjem zapadu. 

Louisiana - Američki senator Judah Benjamin, vodeća ličnost Konfederacije, i Albert Pike, slobodni zidar, koordinirali su napore u Louisiani da podrže secesionistički pokret. Louisiana je bila kritična država za planiranje i izvršenje plana Vitezova Zlatnog kruga za širenje ropstva u Latinskoj Americi i razbijanje Unije. 

Ohio - Ohio je bio glavno središte aktivnosti Copperheada, gdje su djelovali Isaac Wise i drugi vođe B’nai B’ritha poput Simona Wolfa. Copperheadsi iz Ohija aktivno su radili na potkopavanju Unije tijekom građanskog rata, a Cincinnati je igrao ključnu ulogu u organiziranju simpatizera Konfederacije na sjeveru. 

Cleveland - Simon Wolf i Benjamin F. Peixotto, obojica vođe B’nai B’ritha, bili su smješteni u Clevelandu. Odavde su vodili operacije povezane s prokonfederacijskim Copperheadsima i radili kao politički agenti za Augusta Belmonta, američkog predstavnika Rothschildovih banaka. Cleveland je postao središte anti-unionskih osjećaja tijekom građanskog rata. 

Montreal - John Wilkes Booth, prije nego što je ubio Abrahama Lincolna, položio je sredstva u banku u Montrealu koju je koristio čelnik Konfederacijske tajne službe Judah Benjamin. Montreal je služio kao ključno mjesto za operacije Konfederacije na sjeveru, pružajući financijsku i logističku podršku zavjeri za ubojstvo Lincolna. 

Memphis - Nakon građanskog rata, Memphis je postao sjedište Ku Klux Klana, koji su predvodili Albert Pike i Nathan Bedford Forrest. U Memphisu je također bio smješten Abraham Frankland, vođa B’nai B’ritha i Pikeov bliski suradnik, koji je pridonio poslijeratnom planu Klana. Grad je igrao središnju ulogu u organiziranju bijelih supremacističkih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje glasačkog prava crnaca. 

Tennessee - Ku Klux Klan osnovan je u Tennesseeju, s izričitim ciljem sprječavanja tek oslobođenih crnih građana neka ostvare svoje pravo glasa. Država je postala kritično mjesto za aktivnosti KKK-a tijekom Rekonstrukcije, s Albertom Pikeom i drugim vođama Konfederacije koji su upravljali akcijama grupe iz Memphisa. 

Aleksandrija, Virginia - Masonski ritual Royal Arch, koji je kombinirao obožavanje drevnih božanstava, uključujući Baala, s masonskim sustavom, prikazan je u masonskom hramu u Aleksandriji, Virginia. Ova lokacija sadrži simbolične elemente masonskih rituala koje prakticiraju ključne osobe uključene u B'nai B'rith i Slobodno zidarstvo škotskog obreda. 

Cincinnati (American Jewish Archives) - Američki židovski arhiv u Cincinnatiju čuva "Kabalistička istraživanja" Abrahama Franklanda, koja uključuju šifre špijunaže, simbole crne magije i masonske rituale. Ovi zapisi ilustriraju Franklandovu duboku uključenost u obavještajnu mrežu Konfederacije i njegovu ulogu u promicanju poslijeratnog programa Ku Klux Klana. 

New York - The New York Times, pod vlasništvom Adolpha Ochsa, odigrao je ključnu ulogu u promicanju zakona Jima Crowa koji su obespravili glasače crnaca na jugu. Ochs, unuk Isaaca Wisea, iskoristio je svoj utjecaj iz New Yorka da promijeni javno mnijenje u korist gušenja crnačkih građanskih prava. 

Vremenska crta:

1840. - Lord Palmerston pokrenuo je cionizam, tvrdeći da se Židovi žele vratiti u Palestinu. Britanske trupe iskrcale su se u Palestinu mjesec dana kasnije. Ovo je označilo prvu britansku vojnu intervenciju u regiji. 

1843. - Slobodni zidari službeno su osnovali B’nai B’rith u New Yorku kao tajno društvo za Židove. Organizacija je počela oblikovati političke frakcije unutar židovske zajednice. 

1845. - Edwin DeLeon održao je govor na koledžu Južne Karoline, pozivajući na stvaranje pokreta "Mlada Amerika". Zalagao se za vojnu akciju za širenje onoga što je nazivao "slobodom". 

1846. - Meksičko-američki rat je započeo pod predsjednikom Jamesom Polkom, uz potporu pokreta Mlada Amerika. Abraham Lincoln protivio se ratu, osuđujući ga kao zavjeru robovlasnika. 

1854-1860 - Isaac M. Wise i Killian H. Van Rensselaer širili su pro-ropsku, secesionističku skupinu poznatu kao Vitezovi zlatnog kruga, koja je nastojala proširiti ropstvo u Latinsku Ameriku i zapad SAD-a. 

1861. - Počeo je američki građanski rat. Simon Wolf, predstavnik B'nai B'ritha, preselio se u Washington, D.C., gdje je surađivao s obavještajnim operativcima Konfederacije. 

1862. - Američka mornarica dobila je odlučujuću bitku na rijeci Mississippi, što je dovelo do zauzimanja Memphisa u državi Tennessee od strane američke vojske. Abraham Frankland, član B'nai B'ritha, uhićen je i priznao da je špijun Konfederacije. 

14. travnja 1865. - John Wilkes Booth ubio je predsjednika Abrahama Lincolna u Fordovom kazalištu. Booth je položio sredstva u banku u Montrealu koju koristi šef tajne službe Konfederacije Judah Benjamin. 

Nakon građanskog rata (1865.) - Ku Klux Klan osnovali su u Tennesseeju čelnici Konfederacije, uključujući Alberta Pikea i Nathana Bedforda Forresta, kako bi spriječili nedavno oslobođene crne građane da glasaju. Memphis je služio kao sjedište Klana. 

1871. - Albert Pike objavio je Morals and Dogma, svoje djelo o masoneriji. Pike je bio ključna figura iu slobodnom zidarstvu škotskog obreda iu Ku Klux Klanu. 

Rano 20. stoljeće - Adolph Ochs, unuk Isaaca Wisea i vlasnik New York Timesa, vodio je kampanju protiv glasačkih prava crnaca na jugu, pridonoseći uspostavi zakona Jima Crowa. 

1913. - Osnovana je Liga protiv klevete (ADL), sa Simonom Wolfom kao jednim od njezinih glavnih osnivača. Chaitkin smješta stvaranje ADL-a u širi povijesni kontekst B’nai B’rithove uključenosti u političke mreže koje datiraju još iz Građanskog rata, naglašavajući tajnu i stratešku prirodu tih organizacija. 

Hvala na čitanju. 

(Napomena: ovaj malo širi pregled povijesnih zbivanja, prije osnutka FED-a, jest jako dobar uvod u slijedeće poglede - općenito pogled u nekoliko tajnih društava, pregled Washingtonskog sustava djelovanja, ali i pogled na preteču sporazuma i tekstove koji prethode UN-ovu Summitu za budućnost, koji se službeno održava 22. i 23. listopada - iako se "konzultacije" punom parom održavaju i jučer i danas. Pozdrav.)