Zaštita budućih generacija sprječavanjem egzistencijalnih rizika
Zaklada Global Challenges zajedno sa Institutom Stimson odigrala je istaknutu ulogu u pripremama za povijesni sastanak Ujedinjenih Naroda Summit budućnosti u rujnu. Očekuje se kako će ovaj summit proizvesti zaključni dokument - Pakt za budućnost, koji Ujedinjenim narodima daje široke ovlasti u slučaju velike globalne krize. Iza dobronamjernih motiva krije se znanstveni rasizam, maltuzijanski elitizam i opasne tehno-utopijske ideje o čuvanju budućnosti visokotehnološkim nadzorom.
Laszlo Szombatfalvy
Zakladu Global Challenges Foundation utemeljio je švedsko-mađarski financijer Laszlo Szombatfalvy u ožujku 2013. godine. Laszlo, mađioničar/iluzionist po zanimanju, pobjegao je u Švedsku nakon mađarskog ustanka 1956. godine. Studirao je poslovnu ekonomiju, i nakon nekoliko godina počeo je raditi u švedskom odjelu financija Shell Oila. Ali, kako je želio učinkovitije koristiti svoje čarobne vještine, iskoristio je svoje slobodno vrijeme da nauči kako funkcionira tržište dionica i razvio je metodu izračuna rizika za ulaganja. Godine 1971., nakon 12 godina u Shellu, dao je otkaz na poslu i započeo svoju treću karijeru kao investitor.
Laszlo Szombatfalvy (1927. – 2022.)
Szombatfalvy je postao burzovni čarobnjak. Svojom "čarobnom moći" uspio je svoju skromnu ušteđevinu od 6000 SEK pretvoriti u pravo bogatstvo. Njegova specijalnost bile su tvrtke za nekretnine, a on će tijekom osamdesetih postati najuspješniji investitor u Švedskoj. Njegovo bogatstvo najvećim je dijelom uloženo u švedskog diva za nekretnine u poslovnoj izgradnji - Castellum.
Njegove vještine iznjedrile su mu nove prijatelje unutar švedske investicijske zajednice. Postao je "neurednički suradnik" poslovnog časopisa Affärsvärlden 1973. godine, nakon što je kontaktirao njihovog burzovnog komentatora Björna Franzona (kasnije potpredsjednika Četvrtog švedskog nacionalnog mirovinskog fonda), te je bio suvlasnik Alfred Berg Asset Managementa, gdje se sprijateljio s izvršnim direktorima Christerom Jacobssonom i milijarderom investitorom Patrikom Brummerom.
Njegove procjene rizika također su primijenjene na veće procese i izazove, diljem planeta. Rano je postao zagovornik svjetske vlade koja bi riješila probleme čovječanstva. Isprva je mislio kako je to potrebno zbog prijetnje nuklearnog rata. Riječima njegovog prijatelja Andersa Wijkmana (predsjednika Rimskog kluba 2012.–2018.):
"Prije otprilike 30 godina zazvonio mi je telefon. Radio sam s Crvenim križem i osoba koja je telefonirala bio je László Szombatfalvy. Možete zamisliti moje iznenađenje kada mi je rekao što planira. "Želim pomoći u financiranju filma koji će probuditi mišljenje protiv nuklearnog oružja i promovirati novi svjetski poredak."
Na popis su dodani i drugi globalni izazovi, za potrebe globalnog upravljanja. 2009. godine je svoje ideje sažeo u knjizi Najveći izazovi našeg vremena. Njegova filozofija nalikovala je filozofiji Wijkmanova Rimskog kluba, s eksplozijom stanovništva, u kombinaciji s porastom životnog standarda kao percipiranim katalizatorom katastrofalnih klimatskih promjena, i drugih ekoloških katastrofa.
https://globalchallenges.org//app/uploads/2023/06/The-Greatest-Challenges-of-Our-Time-2009.pdf
Szombatfalvy je zajedno s Wijkmanom napisao mišljenja o “problemu stanovništva”, a kasnije je donirao novac Projektu prenaseljenosti, s motom: “Previše ljudi konzumira previše”. Jedno od njihovih propisanih rješenja bilo je:
"Napravite novi globalni sporazum za zaustavljanje rasta stanovništva, sa svim zemljama koje biraju ciljeve stanovništva svakih pola desetljeća, s planom kako ih postići."
https://overpopulation-project.com/
Prema Szombatfalvyju, svijetu je bila potrebna "politička globalna organizacija s razumijevanjem, moći i autoritetom za rješavanje ovih problema", te je dodao kako je "važno da novi sustav ne zahtijeva da sve nacije moraju biti demokratske na zapadu".
2012. godine pokrenuo je svoje planove. Otprilike polovica njegovog bogatstva (500 milijuna švedskih kruna) donirana je Zakladi Global Challenges Foundation pri njenom osnivanju, s misijom razvoja "poboljšanih modela globalnog odlučivanja", za rješavanje globalnih rizika.
Neki od njegovih prijatelja iz investicijske zajednice angažirani su u upravnom odboru, uključujući Christera Jacobsona, Björna Franzona i višeg savjetnika Zaklade Rockefeller, Matsa Anderssona (predsjednika Četvrtog švedskog nacionalnog mirovinskog fonda), kao i direktora Stockholmskog centra za otpornost, Johana Rockströma i bivše EU povjerenice, Margot Wallström (socijaldemokratkinja koja je kasnije postala švedska ministrica vanjskih poslova) koja je glasnogovornica zaklade.
https://ipe.swoogo.com/ipeawards2019/speaker/88754/mats-andersson
Johan Rockström (1965.-)
Johan Rockström, agronom kojeg je 2003. godine, bivši predsjedavajući IPCC-a Bert Bolin osobno izabrao neka vodi Stockholmski institut za okoliš (SEI), vodit će zakladu svojim zacrtanim okvirom planetarnih granica i predviđanjima prijelomnih točaka koje bi mogle izazvati strašne kaskadne učinke. U 2011. godinei je napisao knjigu Bankroting Nature: Denying our Planetary Boundaries (Den stora förnekelsen) s Andersom Wijkmanom, objavljenu kao izvješće Rimskom klubu 2012. godine. To je predstavljalo "Znanost".
Rockström i Wijkman bili su "Braća propasti", a Rockström će preuzeti poziciju istaknutog i povjerljivog znanstvenog savjetnika svjetskih političkih i ekonomskih elita. Njegovi posjeti sastancima WEF-ova u Davosu, Ujedinjenim narodima u New Yorku, i beskrajnom ciklusu konferencija o klimatskim promjenama postat će veoma česti.
Bivši socijaldemokratski političar i televizijski voditelj, Jens Orback, imenovan je izvršnim direktorom. Zaklada Global Challenges Foundation također je započela suradnju sa Stockholm School of Economics kako bi educirala studente o “hitnim i velikim problemima modernog doba”.
Nick Bostrom i globalni katastrofalni rizici
U veljači 2015. godine su objavili svoje prvo izvješće o globalnim katastrofalnim rizicima, čiji su autori: voditelj projekta, Dennis Pamlin, prethodno savjetnik za globalnu politiku WWF-a; i dr. Stuart Armstrong, znanstveni suradnik na Institutu za budućnost čovječanstva Oxford Martin School.
https://www.oxfordmartin.ox.ac.uk/future-humanity
Izvješće je izgrađeno na Szombatfalvyjevim idejama i revolucionarnom radu, Future of Humanity, o globalnim katastrofalnim rizicima. Njihov redatelj, švedski filozof, Nick Bostrom (Niklas Boström), odigrao je “posebno važnu ulogu”, dok je Johan Rockström “pružio važan doprinos strukturi i metodologiji”.
Bostrom je uveo koncept "egzistencijalnih rizika" 2002. godine, bio je urednik knjige Globalni katastrofalni rizici, u kojoj su navedeni rizici poput "umjetne opće inteligencije, biološkog ratovanja, nuklearnog ratovanja, nanotehnologije, antropogenih klimatskih promjena, globalnog zatopljenja, stabilnog globalnog totalitarizma, kao i metode predviđanja i upravljanja katastrofama”.
Iz izvješća Globalni izazovi – Dvanaest rizika koji prijete ljudskoj civilizaciji – Slučaj za novu kategoriju rizika
Future of Humanity bio je futuristički istraživački institut, koji je 2005. godine osnovao Bostrom. Kao diplomant-student tijekom 90-ih godina, na London School of Economics, bio je inspiriran filozofijama proizašlim iz Extropy Instituta u Kaliforniji, o usmjeravanju ljudske evolucije, iskorjenjivanju bolesti i stvaranju buduće utopije s vječnim životnim vijekom, sve pomoću tehnologije. Jedna od njihovih neobičnijih ideja bila je učitavanje umova u superračunala i stvaranje posthumanog postojanja.
https://www.extropy.org/directors.htm
Nick Bostrom (1973–), osnivač Humanity+
Boström, koji je 1998. godine osnovao Svjetsku transhumanističku udrugu (preimenovanu u Humanity+ 2004. godine), od tada je postao jedan od najistaknutijih transhumanih filozofa, autor knjiga naslova Human Enhancement i Superinteligence. Potonjeg su nahvalili Bill Gates i Elon Musk.
Njegov je institut započeo s projektom ENHANCE, koji je financirala EU, a koji je istraživao društveni i etički učinak ljudskog poboljšanja - razvio se u igralište za transhumanistički kult, financiran od strane tehnoloških milijardera, s odgovarajućim neobičnim znanstveno-fantastičnim fantazijama.
Godine 2005. Bostrom je formulirao "Singleton hipotezu", što znači "svjetski poredak u kojem postoji jedna agencija za donošenje odluka na najvišoj razini". Samac bi imao:
"(1) sposobnost sprječavanja bilo kakvih prijetnji (unutarnjih ili vanjskih) vlastitom postojanju i nadmoći, i (2) sposobnost vršenja učinkovite kontrole nad glavnim značajkama svoje domene (uključujući oporezivanje i raspodjelu teritorija)."
Ove su ideje očito bile glazba za uši bogatih i moćnih. Zaklada Global Challenges Foundation prihvatila je te ideje, i kasnije je angažirala transhumanista Waldemara Ingdahla, člana Humanity+, kao svog službenika za komunikacije.
https://manniskapluswebb.wordpress.com/styrelsen/
Dugotrajnost (eng. Longtermism)
Bostrom se smatra utemeljiteljem dugoročnosti, etičkog gledišta koje promiče zaštitu budućih generacija izbjegavanjem egzistencijalnih rizika. Tehno-utopijska ideologija, slična fiktivnoj "psihopovijesti" Isaaca Asimova, koja je prožela i Zakladu globalnih izazova i plan budućnosti Ujedinjenih naroda (kao što je izraženo u Našoj zajedničkoj agendi).
Prema Bostromovom mišljenju, to bi moglo opravdati "uspostavu neke vrste nadzora i mehanizma provedbe koji bi omogućio sprječavanje pokušaja izvršenja destruktivnog čina." To bi mogao biti "Samac". Nije ni čudo što je Bostrom bio pozvan na sastanak Bilderberga, 2019. godine (zajedno s Rockströmom), gdje se raspravljalo o "Stabilnom strateškom poretku" i "Etici umjetne inteligencije".
U drugoj polovici 2015. godine, zemlje članice UN-a, usvojile su 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (Agenda 2030) i Pariški sporazum o klimi. Početkom 2016. godine, Svjetski ekonomski forum i njihov predsjedavajući Klaus Schwab, proglasili su transhumanu i tehnokratsku Četvrtu industrijsku revoluciju.
Pozornica je bila spremna za slijedeći korak.
Nagrada New Shape
Godine 2016., Zaklada Global Challenges Foundation i Laszlo Szombatfalvy pokrenuli su natjecanje “A New Shape Prize”, s ciljem promicanja “novih struktura donošenja odluka koje bi mogle potaknuti učinkovitu međunarodnu akciju za rješavanje globalnih katastrofalnih rizika”.
Pobjednici bi dobili 5 milijuna dolara. Interes je bio ogroman i 2702 prijave iz 122 zemlje poslane su na natjecanje, između studenog 2016. i rujna 2017. godine.
Na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u siječnju 2018. godine, Johan Rockström je izjavio sljedeće:
"New Shape Prize prvi je pokušaj da se pozove cijeli svijet neka osmisli najbolje moguće inovativne ideje o tome kako pronaći novi svjetski poredak, put globalnog upravljanja koji će nam omogućiti prijelaz u željenu budućnost kojom izbjegavamo potencijalno globalni katastrofalni rizik, u rasponu od rizika nuklearnog rata, pandemija, nejednakosti, pa sve do kolapsa klimatskog sustava."
Tijekom istog sastanka, Johan je izjavio, pozivajući se na WEF-ovo Izvješće o globalnim rizicima, kako će se koalicija vodećih tehnoloških kompanija, inženjera i poduzetnika okupiti kako bi postali upravitelji planeta i vodili svijet prema budućnosti bez ugljika.
Žiri je smatrao kako niti jedan prijedlog nije samostalno zadovoljio sve kriterije natječaja, te je umjesto toga nagradio tri "pobjednika", koji će podijeliti novčanu nagradu.
Laszlo Szombatfalvy s dobitnicima New Shape Prize 2018. godine
Među njima su bili “Globalno upravljanje i pojava globalnih institucija za 21. stoljeće”, s prijedlogom koji uključuje revidiranu Povelju UN-a, Svjetski parlament i drugi dom usmjeren na civilno društvo.
Ovaj je prijedlog trebao postati nacrt za novi globalni poredak. Pobjednici bi igrali glavnu ulogu u sljedećem dijelu ove priče, s Rockströmom koji bi preuzeo poziciju supredsjedatelja Povjerenstva za upravljanje klimom, a Anders Wijkman bio bi znanstveni stručnjak. Rockströmsov uspon do zvijezda nastavit će se imenovanjem na mjesto zajedničkog direktora Potsdamskog instituta za utjecaj na klimu, u 2018. godini.
https://globalgovernanceforum.org/climate-governance-commission/
Zatvaranje Instituta za budućnost čovječanstva
Čini se, međutim, kako je Bostrom izgubio svoju korisnost za vladajuće elite. Ili su možda, ideje koje izviru iz njegove transhumanističke ludnice, postale previše neugodne?
Zbog rastućih napetosti s filozofskim fakultetom Oxforda, Future of Humanity Institute je prekinuo s radom 16. travnja 2024. godine. Fakultet je 2020. godine prekinuo prikupljanje sredstava i zapošljavanje, dok je odlučeno kako se ugovori s preostalim osobljem FHI-ja neće obnavljati krajem 2023. godine. Tome je prethodilo nekoliko skandala unutar longtermističke zajednice. Kap koja je prelila čašu bila je poruka s mailing liste arhive Extropian, koja se ponovno pojavila nakon gotovo dva desetljeća, u kojoj Bostrom tvrdi kako su, na temelju onoga što je pročitao, "crnci gluplji od bijelaca".
Bostrom je u svojoj isprici napisao kako je “netko kopao po arhivama Extropians listserva s namjerom da pronađe neugodne materijale...”
Totalno društvo nadzora koje sve bilježi, o kojem je govorio u svojim člancima i knjigama, ironično se vratilo kako bi ga ugrizlo za stražnjicu.
Osoba koja je pronašla Bostromovu poruku u grupi za raspravu, iz 1996. godine, je bio bivši sljedbenik longterminizma, Émile Torres, koji se okrenuo protiv tehno-utopijskih ideja, označivši ih opasnima.
Također je istaknuo kako je Bostrom, u svom revolucionarnom članku Existential Risks (objavljenom 2002. godine, u Journal of Evolution and Technology), naveo "disgenične pritiske" kao egzistencijalnu prijetnju. To je ideja koja navodi kako bi glupi ljudi mogli nadmašiti pametne, što bi rezultiralo općim zaglupljivanjem stanovništva (kao u filmu Idiokracija).
"Kada bi takva selekcija djelovala tijekom dugog vremenskog razdoblja, mogli bismo evoluirati u manje pametnu, ali plodniju vrstu, homo philoprogenitus."
Bostromove ideje imale su, prema Torresu, svoje korijene u “znanstvenom rasizmu”. Ova stajališta nisu spriječila Bostroma neka bude pozvan odigrati “posebno važnu ulogu” u prvom izvješću Zaklade Global Challenges Foundation - o riziku od globalne katastrofe (i da postane omiljen među tehnološkim milijarderima). Umjesto toga, vrlo je vjerojatno kako je to bilo u skladu s malthuzijanskim idealima, koji prožimaju Global Challenges Foundation, kao i njihovom težnjom za novim globalnim poretkom.
Bostrom je sada direktor istraživanja u novoosnovanoj Macrostrategy Research Initiative.
Hvala na čitanju.
Tekst napisao: Jacob Nordangard; 07.05.2024.
Add comment
Comments