Na pragu smo masovnog uvođenja digitalnih ID-ova, digitalnih novčanika i CBDC-ova.
Europska unija samo je jedna od mnogih onih koji su usvojili ovu mrežu tehnologija, osmišljenu za porobljavanje stanovništva.
Europska unija (EU) nedavno je uvela digitalne novčanike. Ovo nije iznenađenje za sve koji su upoznati s Agendom 2030, ID2020, kampanjom 50-in-5, i CBDCs agendom MMF-a. EU je dodatno stvorio sustav digitalnog identiteta kako bi osigurao te digitalne novčanike.
U nastavku je kratak sažetak digitalnih ID, novčanika i CBDC:
1. Digitalni ID i novčanici:
EU je stvorio okvir digitalnog identiteta koji bi građanima omogućio da imaju "sigurne i provjerljive digitalne identitete".
Njihov deklarirani cilj je razviti sustav digitalnog identiteta usmjeren na korisnika koji čuva privatnost i koji bi se mogao koristiti preko granica u različite svrhe, kao što je pristup online uslugama i provođenje elektroničkih transakcija.
Digitalni novčanici ključna su komponenta ovog okvira, pružajući pojedincima "siguran i prikladan način za upravljanje svojim digitalnim identitetom i pristup nizu usluga."
2. Digitalne valute središnje banke (CBDC):
Europska središnja banka (ECB) i države članice EU-a aktivno rade na implementaciji i uvođenju digitalnih valuta središnje banke (CBDC).
CBDC su digitalni oblici službene valute zemlje koje izdaje središnja banka. Rade na blockchainu ili drugim tehnologijama distribuirane knjige.
Istraživanje CBDC-ova potaknuli su čimbenici kao što su promjenjivi krajolik platnih sustava, porast privatnih digitalnih valuta i potencijalne "prednosti digitalnog eura za financijske inovacije i učinkovitost".
Nedavni naslovi i citati:
- Europska unija finalizirala sporazum o digitalnom ID novčaniku, nagovještavajući integraciju digitalnog eura - Bitcoin.com
- Konačni sporazum o EU novčanicima za digitalni identitet proširuje opseg propisa - Biometric Update
- Web-stranica Europske Centralne Banke: https://www.ecb.europa.eu/paym/digital_euro/html/index.en.html
Zakon o digitalnim uslugama:
EU je nedavno usvojila Zakon o digitalnim uslugama (DSA). Riječ je o širokom okviru brojnih zakona posvećenih reguliranju više aspekata online okruženja.
https://www.theverge.com/23845672/eu-digital-services-act-explained
U nastavku je kratak sažetak ključnih aspekata DSA:
1. Odgovornost platforme: DSA uvodi skup pravila za poboljšanje odgovornosti mrežnih platformi, uključujući mreže društvenih medija, internetska tržišta i druge pružatelje digitalnih usluga. Cilj mu je rješavanje problema poput širenja ilegalnog sadržaja, dezinformacija i štetnih aktivnosti na internetu.
2. Odgovornost posrednika: DSA navodi odredbe koje se odnose na odgovornost mrežnih posrednika za sadržaj koji se nalazi na njihovim platformama. Nastoji uspostaviti jasan pravni okvir za odgovornosti platformi u moderiranju i uklanjanju nezakonitog ili štetnog sadržaja.
3. Osnaživanje korisnika: DSA uključuje mjere za osnaživanje korisnika pružajući im veću transparentnost i kontrolu nad sadržajem s kojim se susreću na mreži. To uključuje zahtjeve transparentnosti za online oglašavanje i pružanje jasnih informacija o tome kako se sadržaj cilja i preporučuje.
4. Tržišno natjecanje: DSA ima za cilj rješavanje problema tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu osiguravanjem pravednog i konkurentnog okruženja. Uključuje odredbe koje se odnose na dominaciju na tržištu, samopreferenciju i pristup podacima.
5. Suradnja i nadzor: DSA predlaže mehanizme za povećanu suradnju između internetskih platformi, nacionalnih tijela i Europske unije za učinkovito rješavanje online izazova. Uspostavlja ulogu koordinatora digitalnih usluga unutar svake države članice EU-a kako bi se olakšala ova suradnja.
Kako se DSA povezuje s digitalnim ID, novčanicima i CBDC:
Čini se kako DSA uključuje okvir i odredbe za digitalne ID i digitalne novčanike, a samim time i način na koji se CBDC mogu koristiti putem internetskih transakcija.
Konkretnije, DSA prijedlog uključuje odredbe za provjeru digitalnog identiteta, koja bi se mogla povezati s EU novčanicima za digitalni identitet. DSA prijedlog također uključuje odredbe za stvaranje registra „Upoznajte svoje poslovne klijente” (KYBC), koji bi od digitalnih platformi zahtijevao provjeru identiteta tvrtki koje koriste njihove usluge. Registar KYBC također bi se mogao povezati s EU novčanicima za digitalni identitet.
Sigurno i osigurano?
Ove tehnologije su sve samo ne sigurne i zaštićene. Stvaranje golemih baza podataka podložno je hakiranju, koje je postalo ne samo plodnije, već ga je s alatima umjetne inteligencije postalo lakše počiniti, a teže se zaštititi od njega. Nadalje, potpuno digitalno okruženje ima svojstvene rizike budući kako infrastruktura ne samo da može zakazati, već je sve češće padala tijekom posljednjih nekoliko godina.
U nastavku je nekoliko primjera rizika:
- Najveća povreda podataka u Indiji? Procurile su informacije o Covidu više od 800 milijuna ljudi (WION)
- 72 najveće povrede podataka svih vremena [ažurirano 2023] (Up Guard):
Analiza: Uvođenje digitalnih osobnih iskaznica, digitalnih novčanika i digitalnih valuta središnje banke (CBDC) predstavlja transformativnu promjenu u globalnom financijskom krajoliku, potaknutu napretkom tehnologije i željom hazarske mafije i njihovih središnjih banaka da zadrže kontrolu, kao i naknadni kontrolirani kolaps.
Digitalne osobne iskaznice i novčanici najavljuju pojedincima osigurati sigurne i prenosive digitalne identitete, omogućujući nesmetan i siguran pristup raznim uslugama. Ovaj trend usklađen je sa širim ciljevima inicijativa kao što je Agenda 2030, okvir za održivi razvoj pod vodstvom Ujedinjenih naroda, koji naglašava korištenje tehnologije za postizanje gospodarskog i društvenog napretka. Usvajanje digitalnih osobnih iskaznica i novčanika podupire postizanje ciljeva održivog razvoja (SDGs) povećanjem financijske inkluzivnosti i omogućavanjem pojedincima, posebno onima u zajednicama s nedovoljno usluga, pristup osnovnim uslugama. Međutim, to su kodne riječi koje će u konačnici dovesti do digitalnog porobljavanja.
Pravi su ciljevi stvoriti digitalni krajolik u kojem živimo, komuniciramo i radimo. Niz tehnologija koje se preklapaju pojavljuje se u pokušaju da se postigne ova luciferijanska Agenda. To uključuje, ali nije ograničeno samo na: tehnologije Brain Machine Interface, napredak u umjetnoj inteligenciji, izgradnju metaverzuma, razvoj i proširenje virtualne stvarnosti, prenosive tehnologije (slušalice, naočale, satovi, igle, prstenje) i tehnologije koje se mogu ugraditi.
Dodatno, integracija digitalnih valuta središnje banke (CBDC) u ovaj digitalni ekosustav dodatno naglašava međusobno povezanu prirodu ovih elemenata. Kao dio globalnog nastojanja za održivi razvoj, CBDC-ovi doprinose financijskoj uključenosti, gospodarskoj stabilnosti i ostvarenju Agende 2030. Štoviše, ti su razvoji usklađeni s vizijom ID2020, globalne inicijative koja zagovara univerzalni pristup pravnim i digitalnim identitetima, naglašavajući važnost sigurne i uključive digitalne infrastrukture. Besprijekorna integracija digitalnih ID, novčanika i CBDC odražava budućnost u kojoj središnje banke, a time i hazarska mafija, kontroliraju sve aspekte života pojedinca.
Ti aspekti kontrole uključuju reguliranje slobode kretanja - prisjetimo se Covid putovnica (crvena - ostanite kod kuće), kao eklatantan primjer. Osim ograničenja putovanja, pa čak i lokalnog kretanja, dolazi nadzor u dosad neviđenim razmjerima. Ne samo da će sve online aktivnosti biti regulirane okvirima sličnim DSA-u, nego će ih pratiti svaka digitalna platforma. UI će katalogizirati i analizirati sve digitalne transakcije u potrazi za uzorcima koji odstupaju od prihvaćenih normi koje je postavila autoritarna država. Prenosiva tehnologija ima za cilj pratiti misli, koje će biti prijavljene, katalogizirane i analizirane radi usklađenosti s državom. Sredstva će biti zamjenjiva s datumima isteka koje određuju banke, oporezovana na temelju SDG modela i pojedinačnih ugljičnih otisaka/korištenja.
Predviđanje: Ovo je jako uopćen skup trendova i predviđanja temeljenih na razvoju događaja koji uključuje zakonodavstvo, bijele knjige, stavke dnevnog reda, prošle trendove i povijest. Važno je napomenuti kako ova predviđanja nisu neizbježna. Ako ih dovoljno ljudi odbije prihvatiti ili se ne povinuje, to bi moglo osujetiti planove hazarske mafije: Nigerija i e-niara nedavni su primjer toga (odbijanja, ali i kompletne propasti "dobre" implementacije).
- Vrlo je vjerojatno kako će se digitalni ID-ovi nastaviti širiti u većem dijelu svijeta. Ti će ID-ovi imati različita imena, ali će u konačnici služiti istoj svrsi. U Sjedinjenim Državama, u početku će to imati oblik digitalnih vozačkih dozvola i državnih iskaznica.
- Vrlo je vjerojatno kako će digitalni ID-ovi biti povezani s digitalnim novčanicima. Taj će se trend vjerojatno ubrzati u sljedećih 12 mjeseci.
- Vrlo je vjerojatno kako će središnje banke, u nekoliko zemalja, postaviti oblik CBDC-a u svojoj regiji. U SAD-u je vjerojatno da će se to u početku pojaviti kao mehanizam transakcije između banaka, a zatim između banaka i korporacija, prije nego što bude "ponuđeno" krajnjim korisnicima - građanima.
- Vrlo je vjerojatno kako će mnoge banke konvertirati bankovne račune građana u CBDC u pozadini - bez obavijesti korisniku građaninu (jer je korisnik "pristao" na dugotrajni "korisnički ugovor" koji se stalno mijenja).
- Vjerojatno će se CBDC-ovi u početku nuditi kao opcija. Također je vjerojatno kako će te "opcije" postati sve teže zaobići, kako se zakoni koji se odnose na podizanje gotovine i korištenje pooštravaju (ograničenja na podizanja, ograničenja na gotovinske izdatke vezana za "sigurnosne" zakone).
- Vjerojatno je kako će u nastojanju da se ljudi privuku na CBDC-ove određeni vladini programi, posebno socijalni programi, biti povezani s potrebom registracije digitalnog ID-a i posjedovanja digitalnog novčanika.
- Vjerojatno će postojati mogućnost plaćanja poreza i povrata poreza putem registracije digitalnog ID-a i prihvaćanja digitalnog novčanika, uz poticaj bržeg povrata od strane poreznih agencija.
- Postoji veća nego otprilike šansa kako će se brojni bankomati postupno ukinuti kao dio događaja restrukturiranja banaka.
- Postoji veća nego otprilike šansa kako će se neke zemlje oduprijeti uvođenju CBDC-a. Te će se zemlje oduprijeti na različite načine, ali otpor može poprimiti oblik: masovnih demonstracija, nereda i uvrštenja gotovine u zakon.
- Postoji veća nego otprilike izjednačena šansa kako će temeljna društvena kreditna matrica biti povezana s digitalnim ID, ali će biti zamagljena (jedna metoda otkrivanja mogu biti priče povezane s "otkrivanjem" financijskih zločina, praćenjem osoba od interesa i brza priroda pronalaženja "kriminalaca").
- Postoji veća nego otprilike jednaka šansa kako će brojne manje banke propasti i kako će ih veće banke "kupiti", vezane uz okvir CBDC-a - kako bi se pojednostavio proces postavljanja velikih banaka kao posrednika za središnje banke.
- Postoji veća nego otprilike jednaka šansa kako ćemo čuti za ljude izbačene iz financijskih institucija i/ili "neusklađene" trgovce koji su maknuti iz digitalnog sustava.
- Vjerojatno će biti priča o nevjerojatnom uspjehu CBDC-a s pozitivnim tonom koji će naglašavati jednostavnost korištenja, sigurnost i brzinu.
Sljedećih 12 mjeseci bit će prilično znakoviti za smjer kojim se cilja svim ovim propisima, jer će se događaji vjerojatno ubrzati. Potražite rat kao pokriće za djelovanje i odvraćanje pažnje od određenih financijskih poteza i priča. Terorizam bi također mogao/će poslužiti ovoj svrsi.
Tijekom slijedećih mjeseci ću pokušati predstaviti digitalne valute (odnosno konkretno bitcoin, jer mi je on poznat) i pokušati objasniti osnovne razlike između kontroliranog državnog korporativnog upetljavanja u digitalno tržište (regule, ID, CBDC) i decentraliziranog tržišta vezanog uz bitcoin. No, moram krenuti od početka i to je puno posla - jedino tako se može u cijelosti razumijeti osnovna razlika. Moram također upozoriti na trend MSM pljuvanja po bitcoinu (povezivanje sa nekakvim špekulantima i digitalnim prevarantskim mjenjačnicama). Zašto se to događa - pa, najjednostavnije bi bilo objasniti: zbog propasti fiat valuta i upumpavanja velikih igrača poprilične količine novca u kripto valute. Količina tih kripto valuta je ograničena - kao npr. broj stanova kojih ima u nekom gradu - trenutno ima toliko i niti jedan više (moguće je izgraditi tijekom budućih godina) - te ti stanovi danas, odnosno kripto valute, dobivaju na vrijednosti, odnosno trenutno im vrijednost raste. Kao i kod stanova, gdje ima puno vlasnika - tako i ovdje imate jako puno vlasnika - ali i još jednu caku, ili dvije - koje čuvaju decentralizaciju. Dakle, nema FED-a, nema CBDC-a ili centralizirane europske banke. Napominjem kako se realni tekstovi o kripto valutama brišu sa društvenih mreža ili plaćenih platformi, bilo kod nas u Europi, bilo preko bare. Još jedna zabranjena tema. Ili ne-tema. Pozdrav
Add comment
Comments