SEDAM NEBESKIH VRLINA

Mnogi ljudi znaju za sedam smrtnih grijeha, ali jeste li znali kako su oni stvoreni od sedam nebeskih vrlina. Rimski kršćanin Prudentius posvetio je svoj život istraživanju Biblije i napisao je pjesmu gdje prvi put nalazimo navedenih ovih Sedam teoloških vrlina, u 5. stoljeću nakon Krista. U tekstu je navedeno svih sedam nebeskih vrlina i odgovarajućih sedam smrtnih grijeha s biblijskim citatima, koji su povezani sa svakim od njih.

      Čednost

U Novom se zavjetu ‘seksualni nemoral’ najčešće navodi kao porneia (πορνεία), što znači ‘predaja spolne čistoće’, a uglavnom se koristi za predbračne spolne odnose. Od ove grčke riječi dolazi engleska riječ pornografija, koja potječe od ideje “prodaje”.

18 Bježite od spolnog nemorala. Svi ostali grijesi koje čovjek čini su izvan tijela, ali tko spolno griješi, griješi protiv vlastitog tijela.
19 Ne znate li da su vaša tijela hramovi Duha Svetoga, koji je u vama, kojega primiste od Boga? Niste svoji; 20 skupo ste kupljeni. Stoga častite Boga svojim tijelima.  (1. Korinćanima, 6)

Seksualni nemoral je u biti 'prodaja' seksualne čistoće i uključuje seksualno izražavanje izvan granica biblijski definiranog bračnog odnosa (Matej 19:4-5):

4 “Zar nisi čitao,” odgovorio je, “da ih je Stvoritelj na početku ‘učinio muško i žensko’,
5 i reče: ‘Zato će čovjek ostaviti oca i majku i prionuti uza svoju ženu, i njih će dvoje biti jedno tijelo’?
6 Tako više nisu dvoje, nego jedno tijelo. Što dakle Bog združi, neka nitko ne rastavlja.”

Suprotnost čednosti je požuda.

3 Božja je volja da budete posvećeni: da izbjegavate spolni blud; 4 da svatko od vas treba naučiti kontrolirati svoje vlastito tijelo na način koji je svet i častan, 5 ne u strastvenoj požudi kao pogani koji ne poznaju Boga; 6 i da u ovoj stvari nitko ne smije činiti nepravdu ili iskorištavati brata ili sestru. Gospodin će kazniti sve one koji čine takve grijehe, kao što smo vam rekli i upozorili vas prije. 7 Jer Bog nas nije pozvao da budemo nečisti, nego da živimo svetim životom. 8 Dakle, tko odbacuje ovu uputu, ne odbacuje ljudsko biće nego Boga, samog Boga koji vam daje svoga Duha Svetoga.  (1. Solunjanima, 4)

      Umjerenost

Umjerenost je umjerenost u mislima, riječima ili djelima. Oni koji prakticiraju umjerenost su samokontrolirani i pokazuju suzdržanost u svojim strastima i ponašanju. Umjerenost kao karakterna crta česta je tema u cijeloj Bibliji, posebice u Novom zavjetu. Umjerenost ili samokontrola jedan je od plodova koje Duh Sveti donosi kada se nastani u vjernicima. Biblijski standard za kršćane jest da ne dopuštamo ništa osim Duha Svetoga neka nas kontrolira. Bilo da se radi o alkoholu, hrani, požudi ili pohlepi, svaka tjelesna želja koja nije obuzdana postaje naš funkcionalni bog:

16 Ali ja kažem: po Duhu hodite i nećete udovoljavati željama tijela.
17 Jer požude tijela protivne su Duhu, a požude Duha protive se tijelu, jer su protivne jedna drugoj da vas spriječe da činite ono što želite.
18 Ali ako vas vodi Duh, niste pod zakonom.
19 Sada su djela tijela očigledna: spolni blud, nečistoća, putenost, 20 idolopoklonstvo, čaranje, neprijateljstvo, svađa, ljubomora, napadi gnjeva, suparništva, razdori, podjele,
21 zavist, pijanstvo, orgije i slične stvari. Upozoravam vas, kao što sam vas već upozorio, da oni koji čine takve stvari neće baštiniti kraljevstva Božjega.
22 A plod je Duha ljubav, radost, mir, strpljivost, dobrota, dobrota, vjernost,
23 blagost, samokontrola; protiv takvih stvari nema zakona.
24 A oni koji pripadaju Kristu Isusu razapeli su tijelo s njegovim strastima i željama.
25 Ako po Duhu živimo, s Duhom idimo u korak.
26 Ne budimo umišljeni, ne izazivajmo jedni druge, ne zavidimo jedni drugima. (Galaćanima, 5)

Umjerenost u vezi s alkoholom implicirana je u Efežanima 5:18, gdje se kaže:

18 Ne opijaj se vinom, koje vodi u razvrat. Umjesto toga, budite ispunjeni Duhom

Ukoliko osoba neumjereno konzumira alkohol, Duhu Svetom neće biti moguće usmjeravati izbore te osobe.

Alkohol će imati kontrolu.

Suprotnost umjerenosti je proždrljivost/idolopoklonstvo.

14 Zato, dragi moji prijatelji, bježite od idolopoklonstva.
15 Ja govorim razumnim ljudima; prosudite sami što vam kažem.
16 Nije li čaša zahvalna za koju zahvaljujemo sudjelovanje u krvi Kristovoj? I nije li kruh koji lomimo dioništvo u tijelu Kristovu? 17 Budući da je jedan kruh, mi, kojih nas je mnogo, jedno smo tijelo jer svi dijelimo jedan kruh.
18 Razmotrite narod Izraelov: zar oni koji jedu žrtve ne sudjeluju na žrtveniku?
19 Mislim li dakle da je hrana žrtvovana idolu bilo što, ili da je idol bilo što? 20 Ne, nego se žrtve pogana prinose demonima, a ne Bogu, i ne želim da budete sudionici demonima.
21 Ne možete piti ni čašu Gospodnju ni čašu demonsku; ne možete imati udjela i u stolu Gospodnjem i u stolu demona.
22 Pokušavamo li probuditi Gospodinovu ljubomoru? Jesmo li jači od njega?  (1. Korinćanima, 10)

      Milosrđe

Milosrđe se može opisati kao prijateljstvo čovjeka s Bogom, koje nas sjedinjuje s Bogom. Ljubav prema bližnjemu, koju je Isus nazvao najvažnijom zapovijedi, spada u ovu zapovijed.

1Ako jezike ljudske ili anđeoske govorim, a ljubavi nemam, samo sam mjed što ječi ili cimbal koji zveči.
2 Kad bih imao dar proroštva i mogao dokučiti sva otajstva i sve spoznaje, i ako bih imao vjeru da brda premještam, a ljubavi ne bih imao, ništa sam.
3 Ako sve svoje imanje dam siromasima i tijelo svoje predam nevolji da se hvalim, a ljubavi nemam, ništa ne dobivam.
4 Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva. Ne zavidi, ne hvali se, ne ponosi se.
5 Ne obeščašćuje druge, nije sebičan, ne ljuti se lako, ne vodi evidenciju o nedjelima.
6 Ljubav ne uživa u zlu, nego se raduje istini.
7 Uvijek štiti, uvijek vjeruje, uvijek se nada, uvijek ustraje.
8 Ljubav nikad ne prestaje. Ali gdje ima proročanstava, ona će prestati; gdje su jezici, utihnut će; gdje je znanje, ono će proći.
9 Jer djelomično znamo i djelomično prorokujemo,
10 ali kada dođe potpunost, ono što je djelomično nestaje.
11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, razmišljao sam kao dijete, rasuđivao sam kao dijete. Kad sam postao muškarac, ostavio sam puteve djetinjstva iza sebe.
12 Jer sada vidimo samo odraz kao u ogledalu; tada ćemo se vidjeti licem u lice. Sada znam djelomično; tada ću spoznati potpuno, kao što sam potpuno poznat.
13 A sada ostaje ovo troje: vjera, nada i ljubav. Ali najveća od njih je ljubav.  (1. Korinćanima, 13)

Suprotnost milosrđu je škrtost/pohlepa.

Pohlepa je nezasitna želja za materijalnom dobiti (bilo da se radi o hrani, novcu, zemlji, živom/neživom posjedu) ili društvenoj vrijednosti, kao što je status ili moć. Druga riječ za ovo je sebičnost ili usmjerenost na sebe.

2 Ljudi će biti samoljubivi, srebroljubivi, hvalisavi, oholi, uvredljivi, neposlušni svojim roditeljima, nezahvalni, nesveti,
3 bez ljubavi, neoprostivi, klevetnici, bez samokontrole, okrutni, neljubitelji dobra,
4 podmukli, brzopleti, umišljeni, koji više vole užitke nego Boga -
5 koji imaju obličje pobožnosti, ali se odriču njegove moći. Nemojte imati ništa s takvim ljudima.  (2. Timoteju, 3)

      Marljivost

Marljivost u Bibliji govori o tome da treba biti snažan kršćanin, čak i kroz poteškoće života na Zemlji.

9 Iako tako govorimo, dragi prijatelji, uvjereni smo u bolje stvari u vašem slučaju - stvari koje imaju veze sa spasenjem.
10 Bog nije nepravedan; neće zaboraviti vaš rad i ljubav koju ste mu pokazali dok ste pomagali njegovom narodu i nastavljate mu pomagati.
11 Želimo da svatko od vas do kraja pokaže tu istu marljivost, kako bi se ispunilo ono čemu se nadate.
12 Ne želimo da postanete lijeni, nego da nasljedujete one koji vjerom i strpljivošću baštine ono što je obećano.  (Hebrejima, 6)

Suprotnost Marljivosti jest Lijenost.

Autori Biblije upotrijebili su riječ lijenčina kako bi opisali ljude koji bi govorili kako su kršćani, ali su bili besposleni/razbijači i nisu živjeli u skladu s učenjima Isusa Krista:

6 U ime Gospodina Isusa Krista zapovijedamo vam, braćo i sestre, da se klonite svakoga vjernika koji je besposlen i raskalašan i ne živi po nauku koji ste primili od nas.
7 Jer vi sami znate kako trebate slijediti naš primjer. Nismo bili besposleni kad smo bili s tobom,
8 niti smo jeli nečiju hranu a da je nismo platili. Naprotiv, radili smo dan i noć, radili i mučili se da nikome od vas ne budemo na teretu.
9 Učinili smo to ne zato što nemamo pravo na takvu pomoć, nego zato da bismo vam se ponudili kao uzor za nasljedovanje.
10 Jer još dok smo bili s vama, dali smo vam ovo pravilo: "Neka ne jede onaj tko neće raditi."
11 Čujemo da su neki među vama besposličari i razdornici. Nisu zauzeti; oni su zaposleni.
12 Takvim ljudima zapovijedamo i potičemo ih u Gospodinu Isusu Kristu da se smjeste i zarade hranu koju jedu.
13 A vi, braćo i sestre, ne umorite se činiti dobro.
14 Posebno obratite pažnju na svakoga tko se ne pridržava naših uputa u ovom pismu. Ne druži se s njima, da bi se postidjeli.
15 Ali nemoj ih smatrati neprijateljima, nego ih upozoravaj kao suvjernika.  (2. Solunjanima, 3)

      Ljubaznost

Kada pokazujemo Božju dobrotu, nježni smo, dobronamjerni i korisni drugima. Svako djelo, svaka riječ imat će u sebi okus milosti. Dovoljno je teško zadržati takav stav prema onima koje volimo. Izraziti dobrotu prema onima koji su protiv nas zahtijeva Božje djelo. Zato je dobrota plod Duha:

3 Ne stavljamo kamen spoticanja nikome na put, tako da naša služba ne bude diskreditirana.
4 Naprotiv, mi se kao sluge Božje preporučamo u svakom pogledu: u velikoj postojanosti; u nevoljama, nevoljama i nevoljama;
5 u batinama, zatvorima i pobunama; u teškom radu, besanim noćima i gladi;
6 u čistoći, razumijevanju, strpljenju i ljubaznosti; u Duhu Svetomu i iskrenoj ljubavi;
7 u istinitom govoru iu sili Božjoj; s oružjem pravednosti u desnici i u ljevici;
8 kroz slavu i sramotu, loš glas i dobar glas; istinski, ali ih se smatra varalicama;
9 poznato, a ipak se smatra nepoznatim; umiremo, a ipak živimo dalje; pretučen, a ipak ne ubijen;
10 žalosni, ali uvijek radosni; siromašan, ali mnoge čini bogatima; nemati ništa, a ipak posjedovati sve.
11 Govorili smo slobodno s vama, Korinćani, i širom vam otvorili svoja srca.
12 Ne uskraćujemo mi svoju ljubav prema vama, ali vi uskraćujete svoju od nas.
13 Kao poštenu razmjenu — govorim kao svojoj djeci — također širom otvorite svoja srca.  (2. Korinćanima, 6)

Suprotnost ljubaznosti je zavist.

Jednostavna definicija zavisti jest "željeti ono što pripada nekom drugom". Detaljniji opis zavisti je “ogorčena, nezadovoljena čežnja za tuđim posjedom, položajem, bogatstvom, postignućima ili uspjehom”. Još jedna riječ u Bibliji blisko povezana sa zavišću je pohlepa. Žudjeti znači imati pretjeranu želju za posjedovanjem onoga što pripada drugome. Obično povezana s materijalnim stvarima poput imovine, pohlepa je intenzivna žudnja ili sebična želja koja ugrožava temeljna prava drugih.

      Strpljenje

Strpljenje (ili snošljivost) je sposobnost podnošenja teških okolnosti. Strpljenje može uključivati ​​ustrajnost u slučaju kašnjenja, toleranciju na provokacije bez odgovora nepoštovanjem ili ljutnjom, snošljivost kada ste pod pritiskom ili sposobnost čekanja dugo vremena bez iritacije ili dosade.

22 Znamo da sve stvorenje uzdiše kao od porođajnih bolova do sada.
23 I ne samo to, nego i mi sami, koji imamo prvine Duha, u sebi uzdišemo željno čekajući svoje posinjenje za sinovstvo, otkupljenje naših tijela.
24 Jer u toj smo nadi spašeni. Ali nada koja se vidi nije nikakva nada. Tko se nada onome što već ima?
25 Ali ako se nadamo onome što još nemamo, strpljivo to čekamo.
26 Tako nam i Duh pomaže u našoj slabosti. Ne znamo za što bismo trebali moliti, ali sam Duh posreduje za nas bez riječi. 27 A Onaj koji ispituje naša srca poznaje mišljenje Duha, jer Duh posreduje za Božji narod u skladu s Božjom voljom.
28 A znamo da Bog u svemu surađuje na dobro onih koji ga ljube, koji su po njegovoj namjeri pozvani.
29 Jer one koje je Bog unaprijed znao, on je i predodredio da budu suobličeni slici njegova Sina, da bude prvorođenac među mnogom braćom i sestrama.
30 A one koje je predodredio, on je i pozvao; one koje je pozvao, on je i opravdao; one koje je opravdao, one je i proslavio. (Rimljanima, 8)

Suprotnost strpljivosti je gnjev.

Gnjev se može sažeti kao snažna osvetoljubiva mržnja ili ogorčenje. Upozorenja na gnjev u kršćanstvu proizlaze iz posljedica osvete u međuljudskim odnosima. Možemo postati obuzeti bijesom i osvetom do te mjere da se ponašamo iracionalno i nemoralno. Ovo je zloća gnjeva i zašto je uključena kao smrtni grijeh.

5 Usmrtite, dakle, sve što pripada vašoj zemaljskoj naravi: spolni nemoral, nečistoću, požudu, zle želje i pohlepu, što je idolopoklonstvo.
6 Zbog njih dolazi gnjev Božji.
7 Hodao si tim putovima, životom kojim si nekoć živio.
8 Ali sada se također morate riješiti svega ovoga poput ovoga: ljutnje, bijesa, zlobe, klevete i prljavih riječi sa svojih usana.
9 Ne lažite jedni druge jer ste skinuli staroga sebe s njegovim postupcima 10 i obukli novoga sebe, koji se obnavlja u spoznaji na sliku svoga Stvoritelja.
11 Ovdje nema pogana ili Židova, obrezanog ili neobrezanog, barbara, Skita, roba ili slobodnjaka, nego Krist je sve i u svima je.
12 Dakle, kao Božji izabrani narod, sveti i ljubljeni, obucite se u samilost, dobrotu, poniznost, blagost i strpljivost.
13 Podnosite jedni druge i opraštajte jedni drugima ako tko od vas ima na koga pritužbu. Oprosti kao što je Gospodin tebi oprostio.
14 I povrh svih ovih vrlina obucite ljubav koja ih sve povezuje u savršeno jedinstvo.  (Kološanima, 3)

      Poniznost

Biblija poniznost opisuje kao krotkost, poniznost i odsutnost sebe. Grčka riječ prevedena s "poniznost" doslovno znači "poniznost uma", tako da vidimo da je poniznost stav srca, a ne samo vanjsko ponašanje. Netko može izvanjski pokazati poniznost, ali i dalje imati srce puno ponosa i arogancije. Isus je rekao da će oni koji su “siromašni duhom” imati kraljevstvo nebesko.

4 Preljubnici! zar ne znaš da prijateljstvo sa svijetom znači neprijateljstvo protiv Boga? Stoga, svatko tko izabere biti prijatelj svijeta postaje neprijatelj Boga.
5 Ili mislite da Sveto pismo bez razloga kaže da on ljubomorno čezne za duhom koji je prouzročio da se nastani u nama?
6 Ali on nam daje više milosti. Zato Sveto pismo kaže: „Bog se protivi oholima
ali pokazuje naklonost poniznima.”
7 Podložite se dakle Bogu. Oduprite se đavlu i pobjeći će od vas.
8 Približite se Bogu i on će se približiti vama. Operite ruke, grešnici, i očistite srca, dvoumnici.
9 Tuguj, tuguj i naricaj. Promijenite svoj smijeh u žalost i svoju radost u tugu. 10 Ponizite se pred Gospodinom i on će vas podići.