Tko se boji trave još?

(Napomena: ovo je jedan podulji tekst, sastoji se od dva dijela: vrlo kratkog informativnog prvog, dovoljno dugog drugog - ma, moglo je i dulje, ali ipak - ne bi bilo tome kraja. U tekstu ima svega: od legalizacije marihuane, tkanina, medicine, zabrana, Du Ponta - pa uživajte)

     Njemačka legalizira posjedovanje do 25 grama kanabisa...

....objavljuje Večernji List dana 16. 08. 2023. godine. I nije jedini MSM koji objavljuje ovu vijest. Evidentno je njemačka "semafor" vlada shvatila kako bi bilo u redu napraviti neku korist i za njemačke građane, ili tko će ga znati - ilegalne građane. No, kako bilo da bilo, Večernji dalje piše: 

"Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) naveo je tri razloga za legalizaciju: sve veću potrošnju, narko-kriminal i crno tržište

Njemačka vlada danas je podnijela zakonski prijedlog za legalizaciju rekreacijske uporabe i uzgoja marihuane što je u skladu sa svjetskim trendom liberalizacije zakona o kanabisu.

Prijedlog zakona, koji treba odobriti parlament, dopušta odraslim osobama posjedovanje do 25 grama droge i uzgoj najviše tri biljke. Vlada lijevog centra kancelara Olafa Scholza nada se da će zakon obuzdati crno tržište, zaštititi potrošače od kontaminirane marihuane i smanjiti opterećenje pravosudnog sustava. Ako parlament odobri taj zakon, Njemačka će biti zemlja s jednim od najliberalnijih zakona o kanabisu u Europi. Oporbeni konzervativci upozoravaju da će takav zakon potaknuti upotrebu marihuane, a vlastima time zadati još više posla.

Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) naveo je tri razloga za legalizaciju: sve veću potrošnju, narko-kriminal i crno tržište. Kako bi se uhvatili u koštac s ovim "neriješenim" problemima, predstavljen je "koncept kontrolirane legalizacije".

"Nitko ne smije krivo shvatiti zakon. Upotreba kanabisa je legalizirana. On je i dalje opasan", priopćio je Lauterbach."

https://www.vecernji.hr/vijesti/njemacka-legalizira-posjedovanje-do-25-grama-kanabisa-1702711

(Dakle, njemačka je vlada prelomila, koliko se sjećam onaj je nizozemski premijer pravio neke cirkuse oko coffee-shopova u Amsterdamu i dalje - valjda je to vezano uz one njegove zabrane dušika u poljoprivredi - jer, trava mora u dućan doći, ali bez dušika neće moći. Hrvatska, ha?! Najbolja i najhvaljenija navodna turistička odrednica Europe (ili šta bi oni u Vijeću Europe rekli - europski Karibi) bez legalizirane trave, prostitutki, nemam pojma kako sa kockarima stojimo...da, super interesantno i zanimljivo mjesto, posebno po ogromnim hotelima i apartmanskim naseobinama. Lijepo, definitivno. A sigurno bi bilo i još malo opuštenije i ljepše kada bi "vlastodršci" nekada malo okrenuli glave i poslušali svoje njemačke kolege. No, što je tu je - kraj prvog dijela.

Ali, ova priča na kraju uopće nema veze sa navodnim opoidnim djelovanjem konoplje, što će se objasniti do kraja teksta.) 

Tko se boji trave još?

Konoplja (Canabis sativa) po nekima je biljka koju je Bog stvorio kako bi čovjeku služila za SVE - kao hrana, lijek, miris, energent, građevni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za uživanje.

Postoji i vjerovanje kako je biljka izvanzemaljskog porijekla, jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva spola- kao muška i ženska konoplja. Kod svih ostalih biljaka spol se mora otkriti analizom kromosoma.

Konoplja je svakako bila uzgajana u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usjev koji je čovjek uopće počeo uzgajati u mnogim državama svijeta je bila - konoplja.

Konoplja se izgleda spominje i u Bibliji: "Posaditi ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na napaćenoj zemlji". (Ezekiel, 34/29) .

I danas bi glad u svijetu bila potpuno iskorijenjena kada bi se uzgoj konoplje mogao obavljati slobodno. Njeno sjeme sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja je puna masnih kiselina koje potpuno čiste tijelo od masnoća (kolesterola). Ove masne kiseline ne nalaze se više nigdje u prirodi. Probajte pojesti nekuhane sjemenke konoplje, pa se uvjerite sami. 

"Gandža je, medju Pigmejima, jedina kultivirana biljka. Bilo bi zaista interesantno istražiti da li u povijesti ljudske civilizacije kultiviranje konoplje vodi do razvoja poljoprivrede, čime i do napretka same civilizacije " primjetio je Carl Sagan. 

     Biljka za sve

Uzgoj konoplje, kao i njena prerada, nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom svijeta, posebno u SAD-u. Konoplja je nazivana "proizvod od milijardu dolara". To je bilo vrijeme kada je prodaja konoplje od jedne žetve mogla donijeti zaradu preko milijardu dolara i to često u kešu. Konoplja je sve do 20. stoljeća bila najisplativiji usjev na tržištu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. godine u Kentucky-ju, kada je proizvedeno 40.000 tona.

Od 1631. do 1800. godine zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17. i u 18. stoljeću dolazili pod udar zakona i plaćali su dodatni porez. U Virginiji se za izbegavanje plaćanja ovog poreza moglo završiti u zatvoru. Onima koji su uzgajali konoplju država Virginia je davala posebne poticaje. 

George Washinghton, Thomas Jefferson i mnogi drugi bavili su se uzgojem konoplje. Jefferson je čak krijumčario sjeme konoplje iz Kine u Francusku, pa zatim u Ameriku. On je također prvi patentirao specijalno konstruiranu mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala stabljika od korisne mase i vlakana, i to mnogo brže nego što se to radilo ručno, namakanjem. 

Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.

Novinari Carolyn Barry i Paul Dennis u knjizi Marihuana, gdje je sakupljeno puno zanimljivih podataka o konoplji tvrde kako je i rat 1812. godine vođen zbog konoplje, jer je Napoleon htio prekinuti izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Zašto je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Prije svega zbog potreba mornarice. Četiri tisuće godina 90 % svih brodskih veziva i jedara jest izrađeno od konoplje, dok bi Engleska bez brodova bila za Napoleona lak plijen. 

https://www.scribd.com/document/82502926/Carolyn-Barry-Paul-Dennis-Marihuana

Prva Biblija, zemljopisne karte, pomorske karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki Ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se štampala na papiru od konoplje. Zapravo su sve školske knjige do 1880. godine bile štampane na papiru od konoplje.

Slike Rembrandta, Thomasa Gainsborougha, Van Gogha, i mnogih drugih slikara bile su slikane najčešće na platnu od kanabisa.

Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Potrebno je daleko manje kemikalija kako bi se napravio papir od konoplje nego od drveta. Papir od konoplje ne žuti i veoma je trajan. Biljka raste brzo i spremna je za upotrebu u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.

Godine 1916. američka vlada je izračunala kako će do 1940. sav papir moći izrađivati od konoplje i više neće biti potrebe za sječom drveća. Ista vladina studija je pokazala kako da se od jednog jutra posijanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra drveta. "Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugrožava prirodnu okolinu", zapisano je u američkom biltenu br. 404 koji izdaje američko ministarstvo za poljoprivredu.

Ukoliko bi svi plastični proizvodi umjesto od naftnih derivata bili pravljeni cijeđenjem ulja konoplje, prirodno bi se razgradjivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje. I zato današnja plastika od nafte teško zagađuje okoliš. No, ekologija nije bitna kod biznisa  naftne oligarhije.

Kvalitetne boje i lakovi rađeni su od ulja konoplje sve do 1937. godine. Čak 58.000 tona konopljinog sjemena je korišteno u SAD-u za proizvodnu boja do 1935. godine.
Lijekovi od konoplje su godinama bili podržavani od Američke Medicinske Asocijacije. Danas se canabis kao lijek prepisuje i daje samo malom broju ljudi, dok je velika većina natjerana koristiti razno razne druge kemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko tijelo.

Lijevo: Prvi model automobila Henry-ja Forda, "Model-T", napravljen je za gorivo od konoplje i imao je panele od konopljine plastike koji su izdržavali udar 10 puta jači nego čelik. ("Popular mechanics", 1941).  Sredina: Mercedes-Benz C klase ima preko 30 dijelova koji se i danas izrađuju od konoplje. Desno: Konstrukcija ove kuće u Francuskoj je u potpunosti napravljena od konoplje.

Inovacije u poljoprivrednim strojevima  1930. godine, osobito pronalaskom brzog decorticator-a, tj stroja za guljenje stabljike, koja je bila daleko savršenija od Jeffersonove mlatilice, obrada konoplje bi se toliko pojednostavila da bi nastala prava revolucija u izradi proizvoda od konoplje. To bi donijelo ogromnu zaradu svima u ovom biznisu.

Preko pet stotina bio-razgradivih proizvoda se moglo praviti od konoplje, uključujući i njeno korištenje kao pogonskog goriva, umjesto otrovne nafte. Samo uzgajanje konoplje je moglo otvoriti milijune novih radnih mjesta, ne samo u SAD-u, već i u mnogim drugim državama svijeta. ALI....

     ....konoplja nalazi neprijatelje.

William Randolph Hearst,, poznat iz filma kao Gradjanin Kane, i njegov "Hearst Paper Manufacturing Division" , posjedovao je brojne pilane i ogromnu zemlju na kojoj je uzgajao drvo za proizvodnju papira. Hearstova kompanija je bila najveći dobavljač svih tvornica papira u SAD-u. Osim toga, bio je vlasnik nekoliko vrlo utjecajnih novina. William Hearst se našao u poziciji ostati bez unosnog biznisa, u kome je još njegov otac počeo zarađivati stotine milijuna dolara. A sve zbog toga ako bi se umjesto drveta kao glavna sirovina u izradi papira našla isplativija i manje štetna konoplja.

I njegov poslovni partner i prijatelj Lammot du Pont imao je sličan problem, jer je već ušao u ogromne investicije u poslovima oko prerade nafte. Korporacija du Pont je 1937. godine patentirala proces dobivanja sintetičkih materijala od nafte i ugljena. Tu su bili: plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rajon, teflon... Du Pont-ova korporacija je proizvodila i sve kemikalije koje su se koristile za dobivanje papira iz drveta.

Du Pont je potaknuo svoje dioničare neka investiraju u novu petrokemijsku filijalu sintetičkih materijala.

Ukoliko bi vlada SAD prihvatila prvenstveno konoplju u industrijskom korištenju (pošto je bila prirodna i nije zagađivala okolinu, za razliku od petrokemijske industrije), obje bi obitelji izgubile milijardu dolara od investicija plus strašno unosan biznis.

Pojava Ford-ovog automobila od konoplje bila je posljednji znak za uzbunu.

Kada je glavni Du Pont-ov investitor u petrokemiju, Andrew W. Mellon postao povjerenikom za financije 31. predsjednika SAD-a, Herberta C. Hoovera, on  postavio je je svog budućeg zeta, Harry-ja J. Anslingera za povjerenika Saveznog ureda za narkotike i opasne droge.

Ovi poslovni i politički saveznici održavali su često tajne sastanke na kojima su razmatrali aktuelnu državnu politiku. Tako su zaključili kako konoplja postaje izuzetno opasna za njihove investicije u petrokemiju.

Smislili su jedan pakleni plan: konoplja se mora zaustaviti!

Slijeva na desno: Lammot du Pont II (rođen 1880. u Wilmingtonu, Delaware - 1952.; ženio se 4 puta vrlo zanimljivim ženama);  Andrew Mellon (1855-1937; osim za financije, bio i veleposlanik SAD-a u UK); Harry J. Anslinger (1892-1975., prvi ikada povjerenik Saveznog ureda za narkotike SAD-a); Herbert Clark Hoover (1874-1964., 31. predsjednik SAD-a za čijeg mandata od 04. ožujka 1929. do 1933. je izbila - Velika ekonomska kriza ili Velika depresija).

     Medijske i "znanstvene" laži su najveće oružje korporativnog biznisa 

Tako je Hearst tijekom 1934. do 1937. godine naručio od svojih urednika više prikladnih tekstova o opasnoj biljci - marihuani. Riječ "marijuana" uzeli su iz meksičkog slenga sa namjerom da sa njom upoznaju širu javnost. Morali su izmisliti neko ime, jer sve ono loše i zastrašujuće što su planirali dovesti u vezu sa ovom biljkom, nikako se ne bi moglo povezati sa konopljom u to vrijeme. Kao kada bi ste danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su teške halucinogene droge.

Izmišljeni novinski članci tako su teško klevetali Meksikance, Afroamerikance, jazz-glazbenike i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu - marihuanu. Posebno je na meti bio New Orleans, gdje se pušenje marihuane navodno obilato upražnjavalo među crnačkim većinskim stanovništvom.

Čitatelji tih naručenih tekstova su zatim upozoravani na pogubni utjecaj marihuane na ljudsku psihu. Ona je bila uzrok mnogih nerazjašnjenih prometnih nesreća, ubojstava, samoubojstava, kao i uzrok nemorala kod mnogih mladih žena.

Ova medijska kampanja je trajala tri godine.

Snimljeni su u tom periodu i filmovi kao "Cigareta ludila" (1936.);  "Marihuana - tajni ubojica mladih" (1935.) i "Marihuana: Đavolje sjeme" (1936.). Na kraju filma " "Cigareta ludila " ispisana je poruka: PRENESITE SVOJOJ DjECI.

Svi filmovi su bili puka propaganda oblikovana kako bi zastrašila građane. Cilj je bio da kroz Kongres prođe zakon kojim bi se za uzgoj marihuane plaćao ogroman porez, kako bi se ljude odvratilo od tog posla. 

Nitko u to vrijeme  nije povezao kako je marihuana u stvari konoplja. No, strah od onog što se zove marihuana je već bio prisutan.

U to su vrijeme ljudi bili prilično naivni i sa daleko manje znanja. "Mase su bile kao ovce koje su čekale da ih neko moćan povede. Nisu uopće postojale sumnje u vlast. Sve što bi objavile novine ili bilo objavljeno na radiju je smatrano istinom. Tako je poruka o opasnosti od marihuane prenijeta djeci koja su ubrzo i sama postali roditelji baby-boom generacije iz 1957. godine"

Danas svi znamo da je marihuana isto što i "indijska konoplja" i da je to opasna droga. To je najčešće i sve što znamo o konoplji, mi iz baby-boom generacije.

Zakon o oporezivanju uzgajivača marihuane, odnosno Canabis sative, je donešen 14. travnja 1937. godine. Sve je provedeno preko provjerenih du Pont-ovih političara i to tako što je Odluka o zabrani prvo donešena u Odboru za proračun u Predstavničkom domu. Taj odbor ima specifičnu moć da ono što predloži i odluči niti ne mora biti raspravljano u drugim odborima. Tadašnji predsjednik odbora iz Demokratske stranke je bio zadužen (da li i plaćen?) od strane obitelji du Pont Kongres provuče zakon podsjećajući kongresmene kako je marihuana opasna za američku mladež.

Da se radi o opasnoj opojnoj drogi potvrdio je i Anslinger iz Federalnog biroa za narkotike i opojne droge. On je tvrdio kako marihuana izaziva agresivnost kod onih koji je puše kao cigarete, te kako je uzrok nasilničkog ponašanja. (Vidjeti ćete kako je samo nakon pet godina rekao nešto sasvim drugo).

Zakon o oporezivanju uzgajivača konoplje, Canabis sative, je prošao.

Predsjednik Franklin Roosevelt je 2. kolovoza 1937. godine potpisao ovaj zakon.

Dakle, u rujnu 1937. godine najkorisniji poznat usjev na svijetu je postao opasna opojna droga - marihuana.

Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod i državu.

Kada je Američko Udruženje Liječnika shvatilo kako je marihuana u stvari konoplja koju su koristili kao lijek stotinama godina (i zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinol)  - bilo je kasno. Dr James Woodword, liječnik i odvjetnik, izjavio je tek kasnije pred Kongresom (kada je traženo da se zakon ukine) da je samo to bio razlog što se Asocijacija nije založila protiv donošenje tog zakona.

Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD-u je u to vrijeme shvatilo kako su prevareni. Toliki je bio strah od marihuane koji su Hearstovi mediji posijali.

Zakonom je propisan porez od sto dolara na jednu uncu konoplje, kao i porez na bilo kakvu komercijalnu prodaju. To je konoplju brzo učinilo vrlo skupom za široko tržište.  Sva konoplja koja je Americi trebala, sada se morala uvoziti.

     Parlament odlučuje onako kako treba korporativnom biznisu  

Kada je uvoz 1942. godine zbog WWII stao u potpunosti, američka je vlada tražila ukidanje zakona. I ne samo to. Krenula je žestoka kampanja ministarstva poljoprivrede koje je tražilo od američkih farmera neka što više sade konoplju. Tada je skovana parola : "Konoplja za pobjedu!" Ista vlada koja je prije samo pet godina nabila porez na uzgoj konoplje, sada je pozivala farmere neka posade 350. 000 jutara sa konopljom. Izgrađen je i 71 objekt za njenu obradu.

Čim je rat završen, pozicija konoplje je igrama u Parlamentu, preko korumpiranih političara u "najdemokratskijoj državi na svijetu", opet vraćena tamo gdje je odgovaralo moćnoj naftnoj oligarhiji, koja je iz rata izašla još bogatija. Konoplja je ponovo postala marihuana - demonsko sjeme i ponovo je tražen zakon o njenom oporezivanju.

Isti čovjek iz Federalnog biroa za narkotike, Anslinger, opet je pred Kongresom svjedočio o opasnoj marihuani. Ovog puta je, međutim, rekao sve suprotno od ranije tvrdnje: tih godina u vrijeme makartizma, kada su se SAD pripremale za križarski obračun u Koreji, i poslije i u Vijetnamu (gdje je klan iz Pentagona vodio rat protiv budističke ugroze i ruskog razmještanja nuklearnog oružja) marihuana je, po njegovom svjedočenju, bila veoma opasna jer je "mogla toliko umrtviti vojnike da izgube svaku volju za borbom".

Već 02. studenog 1951. godine kroz Kongres je prošao zakon koji je povećao kazne za sva kršenja zakona u ograničenju uzgajanju konoplje. Zatvori su se počeli puniti prekršiteljima, osobito su zatvarani mladi koji su pušili konoplju.
Propaganda je nastavila raditi svoj posao pa je pušenje konoplje i njena štetnost morala biti tim više prezentirana svijetu mladih ljudi. Kao podloga idealan je bio rock and roll, pa su i neke velike zvijezde rock scene od droge morale umrijeti. 

Proizvodnja konoplje opala je za 80 % i čitava je planeta od tada prisiljena "gutati" ogromne količine petrokemijskih otpadnih toksina koji  nikako ne mogu biti razgrađeni. 

Pored ogromne količine plastičnog smeća i otrovnih plinova, Zemlji se onemogućava i disanje jer se ogromna šumska prostranstva krče kako bi se drvo preradilo u papir. Pri ovoj obradi drveta je potrebno koristiti i jake toksične kiseline (što sa konopljom nije slučaj).

Sve se može lako nadoknaditi ako bi se ponovo slobodno koristila konoplja.

Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom. 

(Ukoliko se pitate  - zašto onda "majčica Rusija" toliko forsira svoje naftovode i plinovode, i ne prijeđe na konoplju koju mogu slobodno uzgojiti i preraditi (i uništiti zapadne tajkune i ruske seljake konačno obogatiti) razlog je jednostavan: zato što globalna naftna oligarhija savršeno dobro drži u svojim rukama i Zapad i Istok i Sjever i Jug. Dakle, oni su GLOBALNA oligarhija. Politička podjela svijeta kakvu mi smrtnici (i robovi) učimo u školama (i kako je uči naša pseudo-politička "elita" na raznim fakultetima političkih nauka) predstavlja samo šarenu lažu kako bi ova pseudo-elita obavljala funkciju korisnih idiota. Svijet nikada nije bio podijeljen na Istok i na Zapad, na države i državice, narode i nacije, na ljevičare i desničare, liberale, komuniste, socijaliste, anarhiste, radikale, laburiste, stare i nove konzervativce, već na interesne zone korporativnog biznisa koji globalna oligarhija tisućama godina savršeno kontrolira preko svojih masonskih loža (ranije vjerskih zajednica), dok one to rade preko svojih članova koje ubacuju kao političke marionete u razne države svijeta. Pravu političku podjelu znaju samo oni sa vrha Piramide. Zato se i zovu Iluminati - prosvijetljeni.

Svi međudržavni i unutar politički sukobi među građanima samo su vješto orkestrirana pomjeranja kada pojedini globalni oligarsi premještaju svoje interesne zone. Dakle ONI će preći i na konoplju kada budu za to spremni. Konoplja bi drastično smanjila cijene plina i nafte, pa bi lako pukla i "majčica Rusija" - da nije već i sada njihova.)

      Du Ponti kontroliraju sjemensku robu

Obitelj du Pont, osim toga što je jedan od najvećih dioničara američke centralne banke FED, drži i 18% svjetskog tržišta sjemenske robe i ima 42 % udjela u sjevernoameričkom tržištu kukuruznog hibrida, najviše traženog usjeva u SAD-u.

Kao glavi američki proizvođač oružja Du Pont-i su razvili bliske veze sa američkom vladom i bili su jedan od glavnih proizvođača kod izrade prve atomske bombe. Sudjelovali su u izgradnji nuklearnih postrojenja na Savannah River-u gdje su od 1952. proizvedena sva oružja punjena plutonijem za US-vojsku.

Od 1910. do 1920. godine, znanstvenici Du Pont istraživačkih instituta izmislili su čitav niz novih proizvodnih procesa koji su bazirani na preradi nafte i svi teško zagađuju životnu okolinu. Teško da postoji i jedan kemijski otrov i da u njegovom stvaranju glavnu ulogu ne igraju interesi ove dinastije. Njihove kompanije su vodeći proizvođači umjetnih vlakana u svijetu. Vlasnici su patenata za najlon, rajon, plastiku, teflon, itd. Danas su glavni poslovi Du Pontove korporacije: kemija, umjetna vlakna i svi polimeri. Oni su jedan od četiri najveća proizvođača agro-kemije u svijetu. Ako imate u vidu da konoplju osim skakavaca ne napada skoro ni jedna štetočina, vidite kako bi poslovi Du Ponta sa pesticidima bili slabo isplativi.

Du Pont je prokrčio put sumpornom dioksidu, olovnom benzinu, CFS-u. Brojni izljevi opasnih materija iz njihovih postrojenja su vješto zataškani ili  jednostavno i pored brojnih sudskih procesa koji se protiv njih vode, niti  jedan sudac nije ih do sada pozvao na odgovornost i zatvorio im neku tvornicu. (što je u stvari i logično, jer u demokratskim državama sudovi su za narod, nikako ne za korporacije).

Du Pont korporacije su i danas najveći zagađivači prirode.

Rade u 65 zemalja i polovina njihove prodaje ostvarene u 1999. godini, teške oko milijardu dolara, bila je van SAD-a. Njihovi brendovi su: Nylon, Teflon, Gore-Tex, Lycra, Silverstone, Stainmaster, Antron, Remington i benzin koji se prodaje pod imenom Jet i Seca.

Jednu milijardu dolara godišnje Du Pontovi troše na istraživanja u oblasti poljoprivrede, farmacije i biotehnologija.

Cilj im je da u 21. stoljeću proizvedu što više proizvoda od biljaka i mikroorganizama kroz genetski inženjering. To uključuje GM biljke koje proizvode plastiku, industrijske enzime za farmaciju i kozmetiku.

Udio u globalnom tržištu sjemenske robe biće iskorišten za prodaju ovih biotehničkih proizvoda direktno do seljaka. Du Pontovi sve ovo cinično predstavljaju kao "zelenu tehnologiju", no zapravo im je cilj što veći profit spuštanjem proizvodnih cijena.

Sve skuplja eksploatacija nafte (ali i tendencija koncentracije moći naftnog biznisa u Rusiji) vodi ove grabitelje za profitom u traženje novih jeftinih tehnologija koje mogu skupo prodati.
Du Pont su bili jedna od obitelji koje su formirala Komitet za intelekualno vlasništvo i pritiskali su američku vladu neka donese zakonsku regulativu u STO kako bi natjerali brojne zemlje da donesu zakonska rešenja na patente o biljnim varijantama u industrijskim procesima. Ovi zakoni će omogućiti Du Pontu širenje na profitabilna nova tržišta. Posebno ih zanima poljoprivreda i farmaceutsko tržište u Brazilu, Indiji i čitavoj Aziji, kao i bivšem sovjetskom bloku, ali i na Balkanu.

Izrada atomske bombe punjene plutonijem tražilo je i velike količine fluora. Kako je za vrijeme hladnog rata veliki broj ovakvih bombi proizveden u SAD-u, korištene su milijune tona fluora. On je curio iz Diu Pont postrojenja i nanio ogromnu štetu žitaricama na okolnim njivama. Zato su američki farmeri pokrenuli sudski spor protiv njihove kompanije.

Moćna porodica koja je iznad zakona, ne samo da je uspela izbjeći sud i zatvaranje postrojenja, već je smislila još jednu prijevaru: predstavili su javnosti "znanstvenu studiju" (kupiti znanstvenike je izgleda postala najlakša stvar na svijetu) koja "pokazuje" kako je fluor izuzetno koristan za zdrave zube. I danas se on stavlja u paste za zube, ali se stavlja i u vodu za piće u mnogim gradskim vodovodima. 

Tek nedavno je skinuta tajna sa dokumenta koji je proslijeđen odavno američkom Kongresu (i čuvan kao državna tajna desetljećima) gdje se pokazuje kako  je fluor izuzetno otrovan i dovodi to teških oštećenja mozga. 

Tako je počeo jedan od najvećih in vivo eksperimenata. Fluorizacija vode je zapravo zgodan način odlaganja otrovnog otpada nuklearne i kemijske industrije. 

1920. Du Pont kompanija je proizvela olovni aditiv za benzin - tetrahil. U to vrijeme obitelj je bila vlasnik General Motorsa (kasnije su ga prodali) i formirali su 50:50 zajedničko ulaganje sa Standard Oil -om (danas Exxon) u vlasništvu obitelji Rockefeller kako bi prodavali ove kemikalije. Ali 1924. godine je objavljeno kako je 80 % radnika, koji su proizvodili ovu kemikaliju, ili umrlo ili doživjelo teško trovanje. Mnogi su pogođeni teškim nervnim oštećenjima koja su se manifestirala i kroz halucinacije, pa je jedna Du Pont tvornica za proizvodnju tetrahil-olova prozvana " Kućom leptira".
Ipak zahvaljujući utjecaju obitelji u političkim krugovima i reklamnim kampanjama izbjegli su razne restrikcije na ethyl koji se i danas proizvodi, dok olovne čestice se raznose vjetrom po gradskoj atmosferi teško je zagađujući.

O tome tko je i zašto izmislio priču o tome kako dugo izlaganje Suncu izaziva rak kože, nema se više ništa pisati. Razmislite sami.

I tako smo tu gdje jesmo - više od stotina godina ubrzano se pod opravdanjem nekakvog "razvoja" upravo radi i događa - apsolutno suprotno. Sve što nas je kao civilizaciju moglo povući naprijed, odvesti u nekom drugom smjeru je sustavno uništavano godinama. Jedino samo i u ime utjecaja, hrpe nekih papira nazvanih novac, i kontrole i moći. Kažu ovi koji znaju kako ovih "prosvijetljenih" obitelji ima 13, dakle nekakvih njihovih 13 krvnih "loza" (ta ipak su oni - samoprozvani, nikada nikome dokazani, potomci onih bogova - annunakija). Ili možda ipak i nisu?! Bili jedno ili drugo, nebitno je - oni su svi muljatori i lopine koji odlično prodaju razno razne izmišljotine. Pa, i što će raditi po cijele dane - imaju sve i sigurno im mora biti jako dosadno. Pa, kad tako gledaš - nije ni čudo kako smo tu gdje jesmo. Imamo pred sobom najbolje osmišljenu kazališnu predstavu na svijetu. Pa, ipak su scenu postavili i namjestili ti "prosvijetljeni"koji nemaju pametnija posla za raditi. Dali smo im, MI, sve to.  Puno puta mi padne na pamet jedna želja - zaželim si tim "prosvjetljenima" uputiti požurnicu sa zahtjevom - daj, digitaliziraj to što prije - pa će valjda onda ljudima prije doći iz onog u ono (narodski rečeno: iz dupeta u glavu). Jer nema para više, ne.

Pa, ako ova priča o konoplji (preradila sam tekst Ivone Živković iz tamo negdje 2014. godine i ta je žena odjednom netragom nestala nakon napisanih hrpetina činjenica) NE govori dovoljno, onda pored svih ovdje napisanih tekstova - nije niti bitno. Nije bitno jer se promijeniti ništa neće. U ovoj priči je dokaz o tome kako vas truju, kako su uništili proizvodnju biljke koja je ljudima Bogom dana (i koja se mogla upotrijebiti za gotovo sve), dokaz šta su ti veliki "zakoni" i "vladavine tzv prava" koje onda formiraju nekakve velike "ekonomske znanosti"....i onda na kraju dođeš do toga - koristiš dobrovoljno sve nametnuto, jer zašto? Tako je lakše? Ne znaš drukčije? Prevaren si? Ma, svaki izgovor zlata vrijedi - super. Sve u svemu, dovoljno je samo reći NE! Ali, sve ima svoju cijenu.

Dakle - zaključak svega ovoga, naravno moj i ničiji više. Ovo što navodno Njemačka radi - "legalizira" marihuanu za osobnu upotrebu - pa, već godinama je marihuana (osim ako nije posađena daleko od očiju) toliko istretirana raznim kemikalijama da to nema nikakve veze sa samom biljkom indijske konoplje. Dati će ju koristiti na način koji njima odgovara - iako će možda i ličiti na konoplju - ta njemačka "legalizirana" trava NEMA nikakve veze sa prirodnom. Ali ima veze sa zaradom i kontrolom - njemačka tretirana marihuana će koštati više, biti napunjena kemikalijama više kako bi konzumenti razmišljali i znali još manje, da bi lakše (bez razmišljanja) progutali priče kako npr jedan smartphone pritiskom na aplikaciju se povezuje direktno sa nekom tamo UI (što je toliko glup izraz, još jedno u nizu) koja će odgovoriti na pitanje da li je marihuana štetna ili ne - ovisno o tome tko je trenutno glavni, tko kontrolira narativ. 

Priča o konoplji (tzv indijskoj ili industrijskoj) NEMA nikakve veze sa nekim opoidima, drogiranjem. Ta priča ima veze sa zdravljem, građevinskim materijalom, tkaninama, svim ostalim mogućnostima koja ta biljka pruža. I konoplja dozrijeva tijekom sezone - od proljeća do jeseni - imaš gotovu biljku koju koristiš, sa svim njenim prednostima. No, to bi donijelo dobro svima,ne nekom sitnom broju "prosvijetljenih" i njihovih plaćenika. Pa je jednu biljku isto trebalo uništiti i zagaditi, nabiti sve loše i lažno, jer ne donosi lovu i moć manjini, nego služi i koristi većini. Pa, eto, zbog još jedne prevare i laži, vi "prosvjetljene" ubojice, psihopati i krvopije - evo vam od mene, ukratko:

A kad sam već kod mene, ja tamo još od 2005. godine, imam otkaz ugovora i sa "vladavinom prava" i sa "ekonomskim znanostima", i sa ostalim nametnutim budalaštinama - većinu stvari napravim naopako - čemu je dokaz i ova stranica (valjda to ima najviše veze sa onim tekstom o glupanima). Dakle, za mene kod ovakvih stvari uopće nema razmišljanja (kao i kod "virusnog covida 19"), moj hit za "prosvijetljene", iluminirane jest: