Wu-Wei; ili kako živjeti poput rijeke

(Napomena: shvatiti druge religije i prakse kojima se drugi bave jest gotovo nemoguće bez makar površnog doticaja sa njima - bilo kroz preseljenje, susjeda koji je došao iz tih krajeva, ili ono što se meni dogodilo: počela sam učiti neke tehnike, mogla bih reći borilačke - mada taj pojam borilački sa istočnjacima, osobito kod taoista, jest puno kompliciraniji. Vrlo kompleksan odnos. Isto jest sa japanskim aikidom i koliko god postojale razlike između japanskih i kineskih borilačkih praksi - postoje određene sličnosti. Meni je najupečatljivije to gibanje - postizanje ravnoteže, harmonije, ili kako gore piše: počneš se nesvjesno gibati poput riječnog toka. Nevjerojatno je to, taj osjećaj gibanja kao kada plešeš - ali ne plešeš na ritam zadane melodije; nego si kroz nevjerojatni broj ponavljanja određenih pokreta i formi dobio automatizam, ravnotežu i reflekse - i nakon vježbi (koje mi uvijek prođu izuzetno brzo, izgubi se pojam sata i vremena kako mi to gledamo), kada o njima naknadno promišljam - imam osjećaj kako sam se gibala u nekom drugom ritmu, neovisnom o ovoj našoj stvarnosti, nekako imaš osjećaj kako si se uskladio sa ritmom protoka zraka, osjetiš tlo pod nogama, svaki pokret ima svoj smisao....da, baš kao rijeka: nekada si gore, nekada te povuče vir pa te izbaci van; nekako kao list na rijeci. Lagano, a opet usmjereno. Zato ću pokušati malo napisati o onome što taosisti nazivaju Wu-Wei. No, kako ne bi bilo puno nedoumica - dodati ću i viđenje Jin-Jang paradoksa. Pa, eto....krećem.)

Na samom početku učenja o taoizmu, dvije su mi stvari doista upale u oči: prva je bila Jin Jang element, sposobnost vidjeti svijet kao dualnost svih stvari - no, ispod svih tih dualnosti nalazimo temeljno jedno, jedinstvo svih stvari. Druga stvar je bila Wu-Wei, što bi doslovno prevedeno značilo - "rad bez napora".

Postoji nekoliko različitih definicija Wu-Wei-ja, no ona koja je meni zapala za oko jest "raditi bez napora", ili "ne-činiti".

Sada, može biti malo nezgodno pomiriti se s tim, jer su prema našim zadanim postavkama ljudi poprilično lijeni i kad vidimo nešto poput nečinjenja, mala žaruljica u glavi odmah zasvijetli, te pomislimo: 'Ah, odlično. Ne trebam ništa učiniti”.

Iako je to donekle tako, istovremeno je i prilično pogrešno.

Dakle, pozabavimo se tim paradoksom.

Raditi bez napora nije ne raditi ništa, već raditi samo ono što je u skladu s prirodnim stanjem stvari.

OK, što to znači?

Spremni? Idemo!

Pa, recimo kako ste se posvađali s vama bliskom osobom. Zapitajte se, da li je prirodno reagirati na taj, svađalački, način? Odgovor je uvijek isti. Ne. Zašto?

Pa, to je zato što ste, kad ste bili usred svađe, dopustili neka vas svađa povuče natrag u vaša prethodna iskustva; dok je podsvjesno vaš mozak tražio iskustva slična ovome koje sada doživljavate. Mozak vam je slao pogrešne signale, kako bi iskoristili ta prethodna iskustva, i kako biste se nosili s trenutnim.

Prirodno jest kako to ne činite, jer prirodno uvijek živite u sadašnjosti, i ne dopuštate prethodnim događajima neka vam opterećuju i prljaju vaš um.

Međutim, mi smo životinje uzorka, te će naš um uvijek tražiti prethodne događaje, koji izgledaju slično kao ovi danas trenutni, jednostavno samo stoga, jer se želi baviti njima.

Evo problema: um ne zna kako se ispravno nositi s njima, on samo zna kako se mora nositi s njima. Dakle, imamo taj nesklad između onoga kako bismo trebali živjeti i onoga kako živimo.

Živjeti s Wu-Weijem

Živjeti s Wu-Weijem znači biti potpuno prisutan, sada (u ovom trenutku), takav kakav jesi, i bez sve prtljage koju ste skupljali godinama. Nije to najlakša stvar za provesti, ali svi znamo kako je to ispravan način postojanja - te je na svima nama da pokušamo poboljšati svoje životne navike, i pokušamo živjeti na bolji i usklađeniji način.

Laozi, autor temeljne taoističke knjige Tao Te Ching, pisao je o važnosti postizanja harmonije sa svijetom oko nas. U 37. poglavlju Tao Te Chinga napisao je:

"Tao nikada ništa ne radi,
Ipak, kroz njega se sve obavlja.
Kada bi se moćni muškarci i žene
Mogli usredotočiti na to,
Cijeli svijet bi se preobrazio
Sam po sebi, u svojim prirodnim ritmovima.
Ljudi bi bili zadovoljni
Svojim jednostavnim, svakodnevnim životom,
U harmoniji i bez želje.
Kad nema želje,
Sve je u miru.”

Ono što je ovdje istaknuo jest kako su sve stvari u prirodi već u harmoniji jedna s drugom, zahvaljujući svojim prirodnim ritmovima, te da ljudi isto mogu živjeti u istoj harmoniji - nakon što se usklade sa svojim pravim, prirodnim ritmovima.

To znači živjeti bez želja.

Stoga, stvari koje radimo i kojima pristupamo - moramo činiti čiste savjesti, bez žudnje za rezultatom.

Kontrol-frikovi

Zhuangzi je bio još jedan važan taoistički mudrac. Živio je nedugo nakon Laozija, i bio je poznat po svojim parabolama i pričama o Taou. U sljedećem odjeljku jednog od spisa “Prazni čamac” govori o otpuštanju ega i našeg osjećaja kontrole:

“Ako čovjek prelazi rijeku
I prazan čamac se sudari s njegovim vlastitim čamcem,
Iako je čovjek loše volje
Neće se jako naljutiti.
Ali ako vidi čovjeka u čamcu,
Vikat će na njega neka ga se kloni.
Ako se vika ne čuje, opet će vikati,
Još jednom, i početi će psovati.
A sve zato što je netko u čamcu.
Još kad bi čamac bio prazan.
Ne bi vikao, niti bi se ljutio.

Ako možete sami isprazniti svoj brod
Prelazak rijeke svijeta,
Nitko ti se neće suprotstaviti,
Nitko vam neće pokušati nauditi.”

Ono što on ovdje želi naglasiti je kako mi pokušavamo, ponovo pokušavamo, opet i opet ponovo - kontrolirati svijet oko sebe.

Ipak, mi nemamo nikakvu kontrolu nad svijetom oko nas.

Dakle, važno je znati kako ne trebamo kontrolirati vanjski svijet, jer je to izvan naših sposobnosti.

Odričući se tog osjećaja kontrole, odustajemo od želja - tada možemo naučiti biti malo mirniji u pogledu onoga kako vidimo svijet i načina na koji živimo u njemu.

Mijenjanje s okolnostima

Još jedan važan taoistički mudrac došao je nedugo nakon Zhuangzija. Zvao se Liezi i svatko tko je upoznat s Bruceom Leejem, možda je negdje naišao na sljedeći dio teksta:

“Ako ništa u vama ne ostane kruto, vanjske stvari će se same otkriti.
Kreći se, budi kao voda.
Ipak, budi i kao ogledalo.
Odgovori poput jeke.”

Liezi ovdje također govori o životu u skladu s Taom, ili prirodom/svemirom. Radi se o tome kako se možemo prilagoditi našim okolnostima i hodati u skladu s prirodnim tijekom događaja, a ne boriti se s njima.

Kod nas zapadnjaka se ove misli tumače na naopaki način. Slično duhovnoj ideji "predaje". Mnogi ljudi ovdje to brkaju s letargijom, ili nečinjenjem. No, to nikako nije slučaj sa Wu-Weijem. 

Radi se o prihvaćanju svijeta onakvim kakav jest i pravilnom reagiranju. 

Ne radi se ni o životu s totalnim prihvaćanjem.

Mala razlika između dopuštanja i prihvaćanja jest u tome što kada nešto dopuštamo, to je kao kada X-u dajemo dopuštenje za postojanje. Uz dopuštenje, nema ega da nam stane na put i zamagli um, nego dopuštenje dopušta umu neka vidi stvari onakvima kakve jesu same po sebi, i to bez ikakvih naših unaprijed stvorenih ideja, ili nepotrebne prtljage.

Ali kako to postići?

Ostaje nam pitanje o tome kako ostajemo biti pravi.

Moramo živjeti ovdje i sada bez svojih prosudbi, želja i zabluda. Radije dopuštajmo, nego reagirajmo.

Ja si danas, nakon mnogo propuštenih godina čudnih činjenja, uvijek zamislim rijeku. I kažem si - ti si list koji pluta rijekom, neka te rijeka vodi; ipak rijeka uvijek zna kamo ide. Ti si dijelom rijeke. Ostani u toku rijeke.

Yin Yang paradoks

Prihvaćanje dualnosti svijeta kako bi se pronašao sklad

Unutar drevnih mudrosti taoizma krije se koncept koji je stoljećima zaokupljao umove filozofa i duhovnih tragatelja – dualnost yin-yang.

Ovo duboko načelo, predstavljeno ikoničnim simbolom taijitua, utjelovljuje dinamičnu međuigru suprotstavljenih, ali komplementarnih sila, koje upravljaju svemirom i svim njegovim fenomenima.

Yin, 'ženski' princip, povezan je s mračnim, receptivnim, njegujućim aspektima postojanja.

Predstavlja tišinu i introspekciju koji leže u srcu bića, plodno tlo gdje sjeme života pušta korijenje. Tama, u ovom kontekstu, nije praznina, već moćna sila. To je utroba potencijala koja čeka iskru transformacije.

Yang, 'muški' princip, utjelovljuje svjetlosne, aktivne, transformativne energije svemira.

Predstavlja dinamiku, vanjski izraz i afirmaciju koji pokreću napredak i evoluciju. Svjetlost, u ovom okviru, nije samo osvjetljenje, već izvor energije, katalizator promjene koja donosi nove oblike i mogućnosti.

Ove naizgled suprotne sile se međusobno ne isključuju, već su zapravo međusobno ovisni i neodvojivi aspekti jedinstvene cjeline.

Yin i yang prožimaju se, pretvaraju jedno u drugo; stvarajući kontinuirani ciklus neprestane promjene.

Ova dinamična međuigra doista je sama bit života. To dovodi do plime i oseke godišnjih doba, rasta i opadanja mjeseca, čak i uspona i pada civilizacija.

Yin Yang ravnoteža

Delikatna ravnoteža između yina i yanga je ključna za sklad, kako unutar pojedinca, tako i u svijetu koji nas okružuje.

Previše yina može dovesti do stagnacije, stanja inercije, u kojem potencijal ostaje neispunjen.

Pretjerani yang, s druge strane, može rezultirati kaosom, vrtlogom aktivnosti lišenih svrhe ili smjera.

Ključ za nas leži u njegovanju skladne ravnoteže; prihvaćanju pasivne i aktivne strane; unutarnjeg i vanjskog aspekta našeg bića, obje strane, koje se stalno mijenjaju.

Yin Yang u svakodnevno životu

U ljudskoj sferi, princip yin-yang se manifestira u raznim aspektima naših života.

Yin kvalitete, često povezane sa ženstvenošću, njeguju empatiju, intuiciju i dubinu osjećaja, koji nas povezuju sa samima sobom i drugima.

Yang kvalitete, povezane s muževnošću, manifestiraju se kao snaga, odlučnost i energija usmjerena prema van, koja nas tjera neka djelujemo i stvaramo.

Međutim, važno je prepoznati kako te veze nisu krute, niti se međusobno isključuju. Unutar svakog pojedinca postoji jedinstvena mješavina yin i yang energija, dinamična međuigra, koja oblikuje naše osobnosti, perspektive i iskustva.

Fizički svijet oko nas, također, odražava yin-yang ples suprotstavljenih sila. Dan i noć, plima i oseka oceana, promjena godišnjih doba utjelovljuju međuigru svjetla i tame, aktivnosti i odmora. U tradicionalnoj kineskoj medicini koncept yin-yang primjenjuje se na zdravlje, naglašavajući važnost balansiranja suprotnih elemenata unutar tijela, kako bi se postiglo optimalno blagostanje.

Yin-Yang paradoks

Ovaj paradoks izaziva sumnju prema našoj ukorijenjenoj tendenciji  da svijet promatramo u dualističkim terminima, s jasnim razlikama između dobrog i lošeg, svjetla i tame, muškog i ženskog.

Podsjeća nas da te naizgled suprotstavljene sile nisu neprijatelji koje treba pobijediti, već partneri u velikoj simfoniji postojanja.

Paradoks Yin Yang jest naizgled kontradiktorna, ali temeljna istina koja je kako se suprotstavljene sile međusobno ne isključuju, već su komplementarne i međuovisne. Ovaj koncept jest u središtu taoističke filozofije, i primijenjen je na različite aspekte života, od osobnog razvoja do zdravlja i dobrobiti.

Yin Yang paradoks dovodi u pitanje naš uobičajeni način razmišljanja, koji suprotstavljene sile često vidi kao neprijatelje, ili kao one koji se međusobno isključuju.

Na primjer, možemo vidjeti tamu kao suprotnost svjetlu, ili pasivnost kao suprotnost aktivnosti. Međutim, načelo yin-yang sugerira kako to nisu apsolutne suprotnosti, već komplementarni aspekti jedinstvene cjeline.

Ako idemo dalje, tama nije samo odsutnost svjetla; također je izvor misterija i potencijala. Pasivnost nije samo suprotnost aktivnosti - to je isto i vrijeme za odmor, razmišljanje i introspekciju.

Razumijevajući paradoksalnu prirodu Yin Yanga možemo naučiti prihvatiti obje strane ovih suprotstavljenih sila, i njegovati sklad u sebi, ali i u svijetu oko nas.

Evo samo nekoliko primjera kako se Yin Yang paradoks manifestira u različitim aspektima života:

 - U prirodi: dan i noć, plima i oseka oceana, promjena godišnjih doba, te rast i nestajanje živih bića; 

 - U ljudskim odnosima: muška i ženska energija nisu međusobno isključive, već komplementarni aspekti zdrave veze. Previše bilo kojeg može dovesti do neravnoteže i sukoba.

 - U osobnom rastu: Moramo uravnotežiti našu aktivnu, asertivnu yang energiju s našom refleksivnom, introspektivnom yin energijom, kako bismo postigli unutarnju ravnotežu i osobni rast.

 - U zdravlju: tradicionalna kineska medicina primjenjuje koncept yin-yang za održavanje zdravlja, naglašavajući važnost balansiranja različitih elemenata u tijelu za promicanje optimalnog blagostanja.

Hvala na čitanju. Pozdrav